Ministar Kuščević na konferenciji Vijeća Europe i Republike Hrvatske “Prekogranična suradnja u Europi, decentralizacija, pravni okviri i iskustva"

  • Slika /slike/2018/05 Svibanj/1.jpeg
  • Slika
  • Slika

Ministar uprave Lovro Kuščević sudjelovao je na međunarodnoj konferenciji na temu “Prekogranična suradnja u Europi, decentralizacija, pravni okviri i iskustva“, koja je u organizaciji Vijeća Europe i Republike Hrvatske održana u Dubrovniku.

Republika Hrvatska preuzela je predsjedanje Odborom ministara Vijeća Europe od 18. svibnja do 21. listopada ove godine.

Punopravnom članicom Vijeća Europe Hrvatska je postala 1996. godine te je sve ove godine članstva postupno usvojila potrebne standarde. Hrvatska danas uživa položaj aktivne članice koja primjenjuje usvojene standarde te konstruktivno sudjeluje u programima i aktivnostima Vijeća.
 
U Vijeću Europe Hrvatska je ostvarila značajne rezultate na području zaštite prava nacionalnih manjina, u borbi protiv svih oblika diskriminacije, borbe protiv trgovine ljudima te borbe protiv terorizma.
 
Republika Hrvatska  ratificirala je 93 instrumenta Vijeća Europe te je u potpunosti ratificirala Europsku povelju o lokalnoj samoupravi.
 
Europska okvirna konvencija o prekograničnoj suradnji između teritorijalnih jedinica ili vlasti poznatu kao Madridska konvencija u Hrvatskoj je na snazi od 2003. godine.
 
Ministar Kuščević tijekom konferencije govorio je o iskustvima i prioritetima u provođenju decentralizacije u Republici Hrvatskoj.
 
„Nema sumnje da će iskustvo predsjedanja Odborom ministra Vijeća Europe omogućiti dodatnu prepoznatljivost na područjima od značaja za rad Vijeća Europe. To je prilika da Hrvatska doprinese promicanju najviših standarda poštivanja ljudskih prava, vladavine prava i demokracije u Europi. Radi se o vrijednostima koje su uvijek aktualne i koje nikada ne bi trebale biti dovedene u pitanje“, kazao je ministar.
 
Hrvatska je kao prioritete svog predsjedanja odredila sljedeće teme:
  1. borbu protiv korupcije
  2. učinkovitu zaštitu prava nacionalnih manjina i ranjivih skupina
  3. decentralizaciju u kontekstu jačanja lokalne samouprave
  4. zaštitu kulturne baštine i kulturne rute.
 
„Programom Vlade Republike Hrvatske za mandat 2016. – 2020. u okviru održivog razvoja općina, gradova i županija navedeno je da će procesom decentralizacije Vlada smanjiti razinu centraliziranosti, osnažiti načela zajedničkog višerazinskog upravljanja te partnerstvo s jedinicama lokalne i regionalne (područne) samouprave“, naveo je Kuščević. 
 
Ministar uprave naglasio je kako je cilj politike decentralizacije zadovoljiti javne potrebe stanovnika u skladu s njihovim sklonostima i potrebama za javnim dobrima i uslugama te poticati lokalni i regionalni razvoj, djelujući pritom po načelu supsidijarnosti tako da će se višoj razini prepustiti samo ono što se ne može riješiti na nižoj, vodeći računa o učinkovitom pružanju javnih usluga i obavljanju javnih poslova.
 
Kuščević je rekao kako se decentralizacija sastoji od dviju komponenti: funkcionalne i fiskalne decentralizacije.
 
Fiskalna decentralizacija je dijelom već i započeta. Hrvatski sabor je u prosincu 2017. donio novi Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne), koji je stupio na snagu 1. siječnja 2018. godine.
 
U kontekstu provođenja funkcionalne decentralizacije, rekao je kako su određeni prethodni koraci već poduzeti, uveden je mehanizam dobrovoljnog spajanja jedinica lokalne samouprave.
 
„Nedavno usvojen  Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi kao temeljni zakon omogućava lokalnim jedinicama međusobnu suradnju te im se nudi širok prostor za uspostavu različitih oblika suradnje“, kazao je ministar.
 
Kuščević je tijekom svog izlaganja ukazao i na postignuća Ministarstva uprave u kontekstu ubrzanja i pojednostavljenja pružanja određenih usluga građanima. Zaključkom Vlade Republike Hrvatske Ministarstvo uprave razvilo je aplikaciju „Uvid u osobna stanja građana Republike Hrvatske“ koja omogućava javnopravnim tijelima uvid u podatke iz državnih matica na razini rodnog lista, vjenčanog lista, smrtnog lista, potvrde o životnom partnerstvu i domovnice.
 
Ministarstvo uprave sklopilo je Sporazum o sadržaju i načinu korištenja uvida u osobne podatke između ostalih, s 10 županija, 39 gradova te 71 općinom.
 
„Pored omogućavanja uvida u osobna stanja građana – državne matice, želio bih ukazati i na razvoj usluge e-Novorođenče. Razvojem ove usluge povezano je više institucija. Tako je roditeljima omogućeno da djecu upišu u maticu rođenih, evidenciju državljanstva, prijave prebivalište djeteta, reguliraju zdravstveno osiguranje i podnesu zahtjev za dobivanje jednokratne novčane potpore za novorođeno dijete. Sve navedeno moguće je odraditi ili neposredno u matičnom uredu ili od kuće putem interneta“, naglasio je ministar uprave.
 
Navedene aktivnosti predstavljaju pozitivan pomak u jačanju kvalitete i dostupnosti usluga koje pruža javna uprava, u okviru toga i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.
 
„Želja i interes Republike Hrvatske je reformirati sustav lokalne i područne (regionalne) samouprave i  ojačati administrativne i financijske kapacitete te autonomiju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Želja nam je proširiti poslove iz samoupravnog djelokruga lokalnih jedinica te ojačati njihovu samostalnost u planiranju, financiranju i pružanju usluga u skladu s načelom supsidijarnosti“, zaključio je Kuščević te je dodao kako vjeruje da će rasprava uvaženih gostiju tijekom konferencije pokazati kojim mehanizmima bi se proces decentralizacije mogao dalje kvalitetno razvijati i biti održiv te na koji se način može otvoriti dodatni prostor za razgovor o lokalnoj i regionalnoj samoupravi u Hrvatskoj.

Sudionicima konferencije obratili su se i gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković, direktorica Odbora za demokratsko upravljanje i borbu protiv korupcije Vijeća Europe Claudia Luciani, predsjedatelj Europskog odbora za demokraciju i upravljanje Peter Andre, pomoćnik ministra uprave Mladen Nakić te načelnica sektora u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Vesna Baus.

Vijeće Europe trenutno broji 47 država članica, a Republici Hrvatskoj ovo je prvo predsjedanje Odborom ministara nakon pristupanja u članstvo ove međunarodne organizacije 1996. godine. 

Pisane vijesti