Ustavno uređenje

SADRŽAJ PREDMETA 
 
Temeljne odredbe
  1. Zaštita ljudskih prava i temeljnih sloboda
  2. Zajedničke odredbe
  3. Osobne i političke slobode i prava
  4. Ustrojstvo državne vlasti
  5. Hrvatski sabor
  6. Predsjednik Republike Hrvatske
  7. Vlada Republike Hrvatske
  8. Sudbena vlast
  9. Ustavni sud Republike Hrvatske
  10. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave
  11. Međunarodni ugovori
  12. Europska unija
  13. Promjene Ustava
  14. Udruživanje i razdruživanje
  15. Državna znamenja
  

PITANJA I ODGOVORI ZA PONAVLJANJE
1. Što je ustav i kakva je država Republika Hrvatska?
Ustav je temeljni pravni akt jedne države na temelju kojega se donose ostali zakoni.

Republika Hrvatska je jedinstvena i nedjeljiva demokratska i socijalna država u kojoj vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih državljana.

Međunarodno priznata 15. siječnja 1992., članica Vijeća Europe od 1996. i NATO-a od 14.travnja 2009.
2. Koje su temeljne odredbe Ustava Republike Hrvatske?
Temeljne odredbe Ustava Republike Hrvatske su:
  • RH je jedinstvena i nedjeljiva demokratska i socijalna država
  • suverenitet je neotuđiv, nedjeljiv i neprenosiv
  • trodioba vlasti
  • ustavnost i zakonitost
  • slobodno osnivanje političkih stranaka
  • oružane snage štite suverenitet i neovisnost te brane teritorijalnu cjelovitost
  • granice RH mogu se mijenjati samo odlukom Hrvatskog sabora
  • zabrana progonstva, oduzimanja državljanstva te zaštita interesa hrvatskih državljana u stranoj državi
  • grb, zastava i himna
  • službena upotreba hrvatskog jezika i latiničnog pisma.
3. Kako narod ostvaruje vlast u Republici Hrvatskoj?
Narod ostvaruje vlast izborom svojih predstavnika i neposrednim odlučivanjem.
4. Koje su najviše vrednote ustavnog poretka?
Najviše vrednote ustavnog poretka su: sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, vladavina prava i demokratski višestranački sustav.
5. Kakav je suverenitet Republike Hrvatske i gdje se prostire?
Suverenitet Republike Hrvatske je neotuđiv, nedjeljiv i neprenosiv, a prostire se nad njezinim kopnenim područjem, rijekama, jezerima, prokopima, unutrašnjim morskim vodama, teritorijalnim morem te zračnim prostorom iznad tih područja.
6. Kako je ustrojena vlast u Republici Hrvatskoj?
Vlast Republici Hrvatskoj je ustrojena na načelu diobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu, a ograničena je Ustavom zajamčenim pravom na lokalnu i regionalnu samoupravu.
Nositelj zakonodavne vlasti je Hrvatski sabor, izvršnu vlast obavlja Vlada Republike Hrvatske, a sudbenu sudovi.
7. Koji su dužnosti i nadležnosti oružanih snaga Republike Hrvatske?
Oružane snage Republike Hrvatske štite njezin suverenitet i neovisnost te brane njezinu teritorijalnu cjelovitost.
 
Republici Hrvatskoj pomoć u zaštiti suvereniteta i neovisnosti te obrani teritorijalne cjelovitosti mogu pružiti i države saveznice, u skladu sa sklopljenim međunarodnim ugovorima.
 
Oružane snage država saveznica mogu prijeći granicu i ući u Republiku Hrvatsku ili djelovati unutar njezinih granica u skladu sa sklopljenim međunarodnim ugovorima, na temelju odluke Hrvatskoga sabora, koju predlaže Vlada Republike Hrvatske uz prethodnu suglasnost Predsjednika Republike Hrvatske.
8. Koja su prava i slobode nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj?
U Republici Hrvatskoj jamči se ravnopravnost pripadnicima svih nacionalnih manjina. Ravnopravnost i zaštita prava nacionalnih manjina uređuje se Ustavnim zakonom, koji se donosi po postupku za donošenje organskih zakona. Zakonom se može, pored općeg biračkog prava, pripadnicima nacionalnih manjina osigurati posebno pravo da biraju svoje zastupnike u Hrvatski sabor. Pripadnicima svih nacionalnih manjina jamči se sloboda izražavanja nacionalne pripadnosti, slobodno služenje svojim jezikom i pismom i kulturna autonomija.
9. Tko ostvaruje biračko pravo u Republici Hrvatskoj?
Hrvatski državljani s navršenih 18 godina (birači) imaju opće i jednako biračko pravo u izborima za Hrvatski sabor, Predsjednika Republike Hrvatske i Europski parlament te u postupku odlučivanja na državnom referendumu u skladu sa zakonom.
 
U izborima za Hrvatski sabor birači koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj imaju pravo izabrati tri zastupnika u skladu sa zakonom.
Biračko se pravo ostvaruje na neposrednim izborima tajnim glasovanjem.
10. Koje su osobne i političke slobode i prava?
Osobne i političke  slobode i prava su:
  • pravo na život
  • u Republici Hrvatskoj nema smrtne kazne
  • nikome se ne smije oduzeti ili ograničiti sloboda, osim kada je to odrađeno zakonom, o čemu odlučuje sud
  • zabranjen je prisilni i obvezni rad
  • nitko ne može biti uhićen ili pritvoren bez pisanog, sudbenog i na zakonu utemeljenog naloga
  • svi građani i stranci jednaki su pred sudom i drugim državnim i inim tijela koje imaju javne ovlasti
  • svatko tko se zakonito nalazi na teritoriju Republike Hrvatske ima pravo slobodno se kretati i birati boravište
  • dom je nepovrediv
  • jamči se sloboda mišljenja i izražavanje misli
  • jamči se sloboda savjesti i vjeroispovijesti i slobodno javno očitovanje vjere ili drugog uvjerenja
  • sve vjerske zajednice jednake su pred zakonom i odvojene od države
  • svim građanima priznaje pravo na javno okupljanje i mirni prosvjed
  • jamči se pravo na slobodno udruživanje u sindikate i druge udruge
  • svaki građanin ima pravo, pod jednakim uvjetima, sudjelovati u obavljanju javnih poslova i biti primljen u javne službe
  • svi građani Republike Hrvatske s navršenih 18 godina imaju biračko pravo, opće i jednako
  • svaki građanin ima pravo slati predstavke i pritužbe, davati prijedloge državnim i javnim tijelima i dobiti na njih odgovor
  • vojna obveza i obrana Republike Hrvatske dužnost je svih za to sposobnih građana.
11. Mogu li se ograničiti ljudska prava i temeljne slobode?
Slobode i prava mogu se ograničiti samo zakonom da bi se zaštitila sloboda i prava drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje. U doba ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti države, te velikih prirodnih nepogoda pojedine slobode i prava zajamčena Ustavom mogu se ograničiti – o tome odlučuje Hrvatski sabor 2/3 većinom svih zastupnika, a ako se Sabor ne može sastati, na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade, Predsjednik Republike.
 
Svako ograničenje slobode ili prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju.
 
Niti u slučaju neposredne opasnosti za opstanak države ne može se ograničiti primjena odredbi Ustava o pravu na život, zabrani mučenja, surovog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja, o pravnoj određenosti kažnjivih djela i kazni, te o slobodi misli, savjesti i vjeroispovijesti.
 
 
12. Što je Hrvatski sabor?
Hrvatski sabor je predstavničko tijelo građana i nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
13. Koliki je broj zastupnika u Hrvatskom saboru?
Hrvatski sabor ima najmanje 100, a najviše 160 zastupnika koji se, na temelju općeg i jednakog biračkog prava, biraju neposrednim tajnim glasovanjem, na četiri godine (14 zastupnika iz 10 izbornih jedinica, zastupnici manjina i zastupnici dijaspore)
 
Pravo na sudjelovanje u diobi zastupničkih mjesta u izbornoj jedinici ostvaruju liste koje na izborima dobiju najmanje 5% važećih glasova birača.
 
Pripadnici nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj imaju pravo birati osam zastupnika u Sabor, koji se biraju u posebnoj izbornoj jedinici koju čini područje Republike Hrvatske.
 
U izborima za Hrvatski sabor birači koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj imaju pravo izabrati tri zastupnika, u skladu sa zakonom.
14. Kad Hrvatski sabor zasjeda redovito, a kada izvanredno?
Hrvatski sabor redovito zasjeda dva puta godišnje: između 15. siječnja i 15. srpnja te između 15. rujna i 15. prosinca.
 
Sabor zasjeda izvanredno na zahtjev Predsjednika Republike, Vlade Republike Hrvatske ili većine zastupnika. Predsjednik Hrvatskog sabora može uz prethodno pribavljeno mišljenje klubova zastupnika parlamentarnih stranaka sazvati izvanredno zasjedanje.
15. Imaju li zastupnici u Hrvatskom saboru imunitet?
Zastupnici u Saboru imaju imunitet. Zastupnik ne može biti pozvan na kaznenu odgovornost, pritvoren ili kažnjen za izraženo mišljenje ili glasovanje u Saboru. Zastupnik ne može biti pritvoren niti se protiv njega može pokrenuti kazneni postupak bez odobrenja Sabora. Zastupnik može biti pritvoren bez odobrenja Sabora samo ako je zatečen da vrši kažnjivo djelo za koje je propisana kazna zatvora u trajanju dužem od 5 godina.
16. U kojim slučajevima zastupniku prestaje mandat prije isteka vremena?
Zastupniku prestaje mandat prije isteka vremena na koje je izabran ako:
  • podnese ostavku
  • ukoliko mu je pravomoćnom sudbenom odlukom oduzeta poslovna sposobnost
  • ukoliko je pravomoćno sudbenom osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju duljem od 6 mjeseci
  • smrću.
17. Koje su nadležnosti Hrvatskog sabora?
Nadležnosti Hrvatskog sabora su sljedeće:
  • odlučuje o donošenju i promjeni Ustava
  • donosi zakone
  • donosi državni proračun
  • odlučuje o ratu i miru
  • donosi akte kojima izražava politiku Hrvatskog sabora
  • donosi Strategije nacionalne sigurnosti i Strategije obrane Republike Hrvatske
  • ostvaruje građanski nadzor nad oružanim snagama i službama sigurnosti Republike Hrvatske
  • odlučuje o promjeni granica Republike Hrvatske
  • raspisuje referendum
  • obavlja izbore, imenovanja i razrješenja, u skladu s Ustavom i zakonom
  • nadzire rad Vlade Republike Hrvatske i drugih nositelja javnih dužnosti odgovornih Saboru, u skladu s Ustavom i zakonom
  • daje amnestiju za kaznena djela
  • obavlja druge poslove utvrđene Ustavom.
18. Tko su ovlašteni predlagači zakona, a tko proglašava zakone?
Pravo predlagati zakone ima svaki zastupnik, klubovi zastupnika i radna tijela Hrvatskog sabora te Vlada Republike Hrvatske.
 
Zakone proglašava Predsjednik Republike Hrvatske u roku od 8 dana od kada su izglasani u Saboru. Ako Predsjednik Republike smatra da proglašeni zakon nije u skladu s Ustavom, može pokrenuti postupak za ocjenu ustavnosti zakona pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske.
19. Kako se bira Predsjednik Republike i koje su njegove dužnosti?
Predsjednik Republike predstavlja i zastupa Republiku Hrvatsku u zemlji i inozemstvu. Brine se za redovito i usklađeno djelovanje te za stabilnost državne vlasti. Odgovara za obranu neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske. Predsjednik Republike bira se na temelju općeg i jednakog biračkog prava na neposrednim izborima tajnim glasanjem na vrijeme od 5 godina. Nitko ne može biti biran više od 2 puta za Predsjednika Republike.
20. Koje su ovlasti Predsjednika Republike Hrvatske?
Ovlasti Predsjednika Republike Hrvatske su sljedeće:
  • raspisuje izbore za Hrvatski sabor i saziva prvo zasjedanje Sabora
  • raspisuje referendum u skladu s Ustavom
  • povjerava mandat (mandataru) za sastavljanje Vlade osobi koja, na temelju raspodjele zastupničkih mjesta u Hrvatskom saboru i obavljenih konzultacija, uživa povjerenje većine zastupnika u Saboru
  • daje pomilovanja te dodjeljuje odlikovanja i priznanja određena zakonom
  • na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade, odlučuje o osnivanju diplomatskih misija i konzularnih ureda Republike Hrvatske u inozemstvu
  • prima vjerodajnice i opozivna pisma inozemnih šefova diplomatskih misija
  • vrhovni je zapovjednik Oružanih snaga Republike Hrvatske
  • imenuje i razrješuje vojne zapovjednike u skladu sa zakonom
  • na temelju odluke Hrvatskog sabora, Predsjednik RH objavljuje rat i zaključuje mir
  • u skladu s Ustavom i zakonom, surađuje s Vladom u usmjeravanju rada sigurnosnih službi
  • za vrijeme trajanja ratnog stanja može donositi uredbe sa zakonskom snagom na temelju i u okviru ovlasti koje je dobio od Hrvatskog sabora.
21. Tko zamjenjuje Predsjednika Republike Hrvatske u slučaju spriječenosti?
U slučaju kraće spriječenosti zbog bolesti, odsutnosti ili godišnjeg odmora, Predsjednik Republike može povjeriti predsjedniku Sabora da ga zamjenjuje; u slučaju duže spriječenosti uslijed bolesti ili nesposobnosti, a posebno ako predsjednik nije u stanju odlučiti o povjeravanju dužnosti privremenom zamjeniku, predsjednik Sabora preuzima dužnost privremenog predsjednika na temelju odluke Ustavnog suda koji o tome odlučuje na prijedlog Vlade.
 
U slučaju smrti, ostavke koja se podnosi predsjedniku Ustavnog suda Republike Hrvatske i o kojoj se obavještava predsjednik Hrvatskog sabora, ili kada Ustavni sud utvrdi razloge za prestanak mandata predsjednika Republike Hrvatske, dužnost privremenog predsjednika Republike po sili Ustava preuzima predsjednik Sabora.
U roku od 60 dana od preuzimanja dužnosti moraju se održati izbori.
22. Tko može predlagati kandidate za Predsjednika Republike Hrvatske?
Kandidate za Predsjednika Republike Hrvatske mogu predlagati političke stranke registrirane u Republici Hrvatskoj i birači pojedinačno i skupno. Kandidati za Predsjednika su svi koji su predloženi od jedne ili više političkih stranaka i podržani pravovaljano prikupljenim potpisima, najmanje 10.000 birača, ili koji su predloženi od birača na temelju pravovaljano prikupljenih najmanje 10.000 njihovih potpisa.
23. Kakav je postupak izbora Predsjednika RH i tko utvrđuje rezultate izbora?
Predsjednik Republike Hrvatske, bez obzira da li na izborima sudjeluje jedan ili više kandidata, bira se većinom glasova svih birača koji su glasovali. Ako niti jedan od kandidata ne dobije takvu većinu, izbor se ponavlja nakon 14 dana.
 
Ako je na izborima sudjelovalo više kandidata pravo da budu birani imaju dva kandidata koji su u prvom glasovanju dobili najviše glasova. Ako koji od kandidata odustane, pravo da bude ponovno biran stječe kandidat koji je sljedeći po broju dobivenih glasova.
 
Ako jedan od kandidata, koji ima pravo sudjelovati na ponovljenom izboru, umre u vremenu od dana prvog glasovanja na kojem niti jedan od kandidata nije dobio potrebnu većinu pa do dana ponovljenog izbora, ponavlja se cijeli izborni postupak.
 
Na ponovljenom izboru izabran je kandidat koji dobije najveći broj glasova birača koji su glasovali.
 
Ako kandidati dobiju isti broj glasova izbor se još jednom ponavlja.
 
Rezultate izbora za Predsjednika Republike Hrvatske utvrđuje Državno izborno povjerenstvo RH na temelju rezultata glasovanja na svim biračkim mjestima.
24. Tko čini Vladu Republike Hrvatske?
Vladu Republike Hrvatske čine predsjednik Vlade, jedan ili više potpredsjednika i ministri.
25. Kako se bira Vlada Republike Hrvatske?
Osoba kojoj je Predsjednik RH povjerio mandat (mandatar) za sastav Vlade predlaže članove Vlade.            
 
Odmah po sastavljanju Vlade, a najkasnije u roku od 30 dana od prihvaćanja mandata, mandatar je dužan program Vlade i Vladu predstaviti Hrvatskom saboru i zatražiti glasovanje o povjerenju. Ako mandatar u roku od 30 dana ne sastavi Vladu, Predsjednik Republike mu može produžiti mandat za još najviše 30 dana, a ako ni tada ne sastavi Vladu, ili ta Vlada ne dobije povjerenje od Hrvatskog sabora, tada će Predsjednik RH povjeriti mandat za sastav Vlade drugoj osobi. Ako Vlada Republike Hrvatske ne bude sastavljena ni tada, predsjednik Republike Hrvatske će imenovati privremenu nestranačku Vladu i istodobno raspisati prijevremene izbore za Hrvatski sabor.
 
Vlada stupa na dužnost kad joj povjerenje iskaže većina svih zastupnika u Hrvatskom saboru.
26. Koje su nadležnosti Vlade Republike Hrvatske?
Vlada Republike Hrvatske ima sljedeće nadležnosti:
  • predlaže zakone i druge akte Hrvatskom saboru
  • predlaže državni proračun i završni račun
  • provodi zakone i druge odluke Sabora
  • donosi uredbe za izvršenje zakona
  • vodi unutarnju i vanjsku politiku.
  • usmjerava i nadzire rad državne uprave
  • brine o gospodarskom razvitku zemlje
  • usmjerava djelovanje i razvitak javnih službi
  • obavlja druge poslove određene Ustavom i zakonom
  • raspisuje izbore za Predsjednika Republike Hrvatske.
27. Tko obavlja sudbenu vlast i koji je najviši sud u Republici Hrvatskoj?
Sudbenu vlast obavljaju sudovi. Sudbena vlast je samostalna i neovisna.
 
Vrhovni sud Republike Hrvatske, kao najviši sud, osigurava jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.
28. Tko čini Ustavni sud Republike Hrvatske?
Ustavni sud Republike Hrvatske čini 13 sudaca  koje bira Hrvatski sabor dvotrećinskom većinom glasova ukupnog broja zastupnika, na vrijeme od 8 godina, iz reda istaknutih pravnika, osobito sudaca, državnih odvjetnika, odvjetnika i sveučilišnih profesora pravnih znanosti. Ustavni sud bira predsjednika suda na vrijeme od 4 godine. Suci Ustavnog suda imaju imunitet, kao i zastupnici u Saboru.
29. Koje su nadležnosti Ustavnog suda?
Nadležnosti Ustavnog suda su sljedeće:
  • odlučuje o suglasnosti zakona s Ustavom Republike Hrvatske
  • odlučuje o suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom
  • može ocjenjivati ustavnost zakona te ustavnost i zakonitost drugih propisa koji su prestali važiti ako od tog prestanka do podnošenja zahtjeva ili prijedloga za pokretanje postupka nije prošlo više od godine dana
  • odlučuje povodom ustavnih tužbi protiv pojedinačnih odluka državnih tijela, tijela jedinice lokalne i regionalne samouprave te pravnih osoba s javnim ovlastima kad su tim odlukama povrijeđene temeljne slobode i prava čovjeka i građanina, kao i pravo na lokalnu i regionalnu samoupravu zajamčeno Ustavom
  • prati ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti te o uočenim pojavama neustavnosti i nezakonitosti izvješćuje Hrvatski sabor
  • rješava sukob nadležnosti između tijela zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti
  • odlučuje, u skladu s Ustavom, o odgovornosti Predsjednika Republike
  • nadzire ustavnost programa i djelovanja političkih stranaka i može, u skladu s Ustavom, zabraniti njihov rad
  • nadzire ustavnost i zakonitost izbora i državnog referenduma i rješava izborne sporove koji nisu u djelokrugu sudova
  • obavlja druge poslove određene Ustavom.
30. Imaju li suci Ustavnog suda imunitet?
Suci Ustavnog suda imaju imunitet kao i zastupnici u Hrvatskom saboru. Sudac Ustavnog suda ne može biti pozvan na kaznenu odgovornost, pritvoren ili kažnjen za izraženo mišljenje ili glasovanje u Ustavnom sudu. Također, ne može biti pritvoren niti se protiv njega može pokrenuti kazneni postupak bez odobrenja Ustavnog suda. Može biti pritvoren bez odobrenja Ustavnog suda samo ako je zatečen da čini kažnjivo djelo za koje je propisana kazna zatvora u trajanju dužem od pet godina.
31. Kako odlučuje Ustavni sud i za koga su njegove odluke obvezatne?
Ustavni sud donosi odluke i rješenja većinom glasova svih sudaca, ako Ustavom ili Ustavnim sudom nije drukčije određeno.
Odluke i rješenja Ustavnog suda obvezatni su i dužna ih je poštivati svaka fizička i pravna osoba.
 
Sva tijela državne vlasti i lokalne i područne (regionalne) samouprave dužna su u okviru svojega ustavnog i zakonskog djelokruga provoditi odluke i rješenja Ustavnog suda.
32. Koje su jedinice lokalne samouprave i jedinice područne (regionalne) samouprave?
Jedinice lokalne samouprave su općine i gradovi. Jedinice područne (regionalne) samouprave su županije. Zakonom se može glavnom gradu Zagrebu utvrditi položaj županije.
33. Tko sklapa i potvrđuje međunarodne ugovore?
U skladu s Ustavom, zakonom i pravilima međunarodnog prava, sklapanje međunarodnih ugovora u nadležnosti je, ovisno o naravi i sadržaju međunarodnog ugovora, Hrvatskog sabora, Predsjednika Republike ili Vlade Republike Hrvatske.
 
Hrvatski sabor potvrđuje međunarodne ugovore:
  • koji traže donošene ili izmjenu zakona
  • međunarodne ugovore vojne i političke naravi
  • međunarodne ugovore koji financijski obvezuju RH.
34. Koja prava uživaju državljani Republike Hrvatske, a koja građani Europske unije u Republici Hrvatskoj?
Državljani Republike Hrvatske su građani Europske unije i uživaju prava koja im jamči pravna stečevina Europske unije, a osobito:
  • slobodu kretanja i nastanjivanja na području svih država članica
  • aktivno i pasivno biračko pravo na izborima za Europski parlament i na lokalnim izborima u drugoj državi članici, sukladno propisima te države članice
  • pravo na diplomatsku i konzularnu zaštitu bilo koje države članice, jednaku zaštiti vlastitih državljana kada se nalaze u trećoj državi u kojoj Republika Hrvatska nema diplomatsko-konzularno predstavništvo
  • pravo podnošenja peticija Europskom parlamentu, predstavki Europskom ombudsmanu te pravo obraćanja institucijama i savjetodavnim tijelima Europske unije na hrvatskom jeziku, kao i na svim službenim jezicima Europske unije, te pravo dobiti odgovor na istom jeziku.
Sva prava ostvaruju se u skladu s uvjetima i ograničenjima propisanima ugovorima na kojima se temelji Europska unija te mjerama prihvaćenima na temelju tih ugovora.
 
U Republici Hrvatskoj sva prava zajamčena pravnom stečevinom Europske unije uživaju svi građani Europske unije.
35. Tko ima pravo predložiti promjenu Ustava Republike Hrvatske i tko odlučuje o promjeni ustava?
Pravo predložiti promjenu Ustava RH ima:
  • najmanje 1/5 zastupnika u Hrvatskom saboru
  • Predsjednik Republike
  • Vlada Republike Hrvatske.
 
O promjeni Ustava RH odlučuje Hrvatski sabor 2/3 većinom glasova svih zastupnika. Promjenu Ustava RH proglašava Hrvatski sabor.
36. Kako izgleda grb Republike Hrvatske i gdje se rabi?
Grb Republike Hrvatske je povijesni hrvatski grb u obliku štita podijeljen u 25 crvenih i bijelih (srebrnih) polja, prvo polje je crvene boje. Iznad štita se nalazi kruna s 5 povijesnih hrvatskih grbova: najstariji poznati grb Hrvatske, grbovi Dubrovačke Republike, Dalmacije, Istre i Slavonije.
 
Grb Republike Hrvatske rabi se u:
  • pečatima i žigovima državnih tijela i drugih javnih tijela
  • u uredima Vlade Republike Hrvatske u inozemstvu
  • na zgradama u kojima su smještena državna tijela i druga javna tijela u Republici Hrvatskoj
  • na službenim aktima tijela državne vlasti
  • na diplomama i svjedodžbama o završenom školovanju.
37. Kako izgleda zastava Republike Hrvatske i gdje se ističe?
Zastava Republike Hrvatske se sastoji od 3 boje: crvene, bijele i plave s grbom u sredini. Omjer širine i dužine je 1:2. Svaka boja čini 1/3 širine zastave.
 
Zastava se ističe:
  • stalno na zgradama svih državnih tijela
  • u dane praznika RH
  • u dane žalosti u RH i vije se za trajanja žalosti na pola stijega
  • može se isticati pri javnim skupovima u RH (političkim, sportskim itd.), na brodovima i plovilima.
Himna Republike Hrvatske je "Lijepa naša domovino", a izvornik teksta i napjev čuvaju se u Hrvatskom saboru. Tekst himne napisao je Antun Mihanović, a uglazbio Josip Runjanin.
 
Himna se izvodi sviranjem, pjevanjem ili sviranjem i pjevanjem:
  • na početku zasjedanja Hrvatskog sabora
  • pri službenom dolasku u Republiku Hrvatsku te ispraćaja šefa strane države ili ovlaštenog predstavnika međunarodne organizacije te
  • u drugim slučajevima utvrđenim zakonom.

Dokumenti