Sustav lokalne i područne (regionalne) samouprave


SADRŽAJ PREDMETA  
 
  1. Ratifikacija Europske povelje o lokalnoj samoupravi i stupanje na snagu u Republici Hrvatskoj
  2. Pojam lokalne samouprave prema Europsko povelji o lokalnoj samoupravi
  3. Načela utvrđena Europskom poveljom o lokalnoj samoupravi
  4. Opće odredbe (vrste jedinica i njihova obilježja) Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi
  5. Samoupravni djelokrug općine, grada i županije
  6. Neposredno sudjelovanje građana u odlučivanju
  7. Tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave – vrste; predstavničko tijelo u općini, gradu i županiji, trajanje mandata, predsjednik i članovi predstavničkog tijela, sazivanje sjednica predstavničkog tijela, poslovi i način rada predstavničkog tijela; izvršno tijelo u općini, gradu i županiji, uloga zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika i župana, opoziv općinskog načelnika, gradonačelnika i župana, prestanak mandata i prijevremeni izbori, ovlasti i poslovi izvršnog tijela
  8. Upravna tijela – vrste, ustrojavanje i upravljanje upravnim tijelima
  9. Mjesna samouprava – oblici, tijela, način izbora tijela
  10. Imovina i financiranje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave – imovina, prihodi, temeljni financijski akt
  11. Akti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave – opći akti (donošenje i stupanje na snagu) i pojedinačni akti (donošenje i pravna zaštita), nadzor zakonitosti pojedinačnih neupravnih akata (tijela za provedbu nadzora i njihovo postupanje)
  12. Nadzor zakonitosti rada i općih akata – nadzor zakonitosti rada predstavničkog tijela (tijelo za provedbu nadzora i njegovo postupanje), nadzor zakonitosti općih akata (tijela za provedbu nadzora i njihovo postupanje), nadzor zakonitosti statuta (tijelo za provedbu nadzora i njegovo postupanje)
  13. Raspuštanje predstavničkog tijela – razlozi, pravna zaštita
  14. Istovremeno raspuštanje predstavničkog tijela i razrješenje općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovog zamjenika – razlog, pravna zaštita
  15. Povjerenici Vlade Republike Hrvatske – imenovanje i ovlasti
  16. Prava osoba izabranih na dužnosti u jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave – način obavljanja dužnosti općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i njihovog zamjenika i prava koja im pripadaju
  17. Suradnja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
  18. Osnivanje općina, gradova i županija - područno ustrojstvo  
  19. Granice jedinica lokalne samouprave
  20. Promjene područja, promjene sjedišta i osnivanje novih jedinica lokalne samouprave   
  21. Predmet uređenja Zakona i Statusa Grada Zagreba
  22. Status, poslovi i finacniranje Grada Zagreba
  23. Tijela Grada Zagreba
  24. Upravna tijela Grada Zagreba  
  25. Aktivno i pasivno biračko pravo (pravo birati i biti biran) za članove predstavničkog tijela i za općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i njihove zamjenike
  26. Raspisivanje i održavanje lokalnih izbora (redovnih i prijevremenih) te trajanje mandata članova predstavničkih tijela te općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i njihovih zamjenika
  27. Kandidiranje – ovlašteni predlagatelji i predlaganje kandidacijskih lista i kandidata, uvjet prikupljanja potpisa (osim broja potpisa)
  28. Izborna promidžba – sudionici i trajanje
  29. Tijela za provedbu izbora – vrste, obveze biračkog odbora
  30. Biračka mjesta – uređivanje, glasački listić
  31. Izbor članova predstavničkih tijela – način izbora, mirovanje mandata, nespojivost dužnosti, prestanak mandata, zamjenjivanje člana, utvrđivanje rezultata izbora, konstituiranje predstavničkog tijela
  32. Izbori općinskih načelnika, gradonačelnika i župana te njihovih zamjenika – sustav, nespojivost dužnosti, stupanje na dužnost, prestanak mandata, način izbora
  33. Zastupljenost nacionalnih manjina u predstavničkom i izvršnom tijelu
  34. Promatranje izbora – vrste promatrača
  35. Zaštita izbornog prava
  36. izvori sredstava za financiranje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave - općinski, gradski i županijski
 


PITANJA I ODGOVORI ZA PONAVLJANJE

1. Što označava stupanje na snagu Europske povelje o lokalnoj samoupravi u odnosu na Republiku Hrvatsku?

Europska povelja o lokalnoj samoupravi je kao međunarodni ugovor sklopljena i potvrđena u skladu s Ustavom i čini dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske, a po pravnoj snazi je iznad zakona.

Zakonom o potvrđivanju Europske povelje o lokalnoj samoupravi Republika Hrvatska prihvatila je 1997. godine dio odredbi Europske povelje o lokalnoj samoupravi.
Za Republiku Hrvatsku Europska povelja o lokalnoj samoupravi na snazi je od 01. veljače 1998. godine.

Zakonom o izmjeni i dopuni Zakona o potvrđivanju Europske povelje o lokalnoj samoupravi Republika Hrvatska prihvatila je i obvezala se na poštivanje preostalih odredbi Povelje, a iste su stupile na snagu 01. listopada 2008. godine.
Time je Republika Hrvatska u potpunosti ratificirala Europsku povelju o lokalnoj samoupravi.

2. Objasnite pojam lokalne samouprave prema Europskoj povelji o lokalnoj samoupravi?

Pod lokalnom samoupravom podrazumijeva se pravo i mogućnost lokalnih jednica da u okvirima određenim zakonom, uređuju i upravljaju, uz vlastitu odgovornost i u interesu lokalnog pučanstva, bitnim dijelom javnih poslova.

To pravo provoditi će se preko vijeća ili skupština sastavljenih od članova izabranih na slobodnim i neposrednim izborima, tajnim glasovanjem na temelju općeg i jednakog biračkog prava. Spomenuta tijela mogu imati izvršna tijela koja su im odgovorna.

Navedena odredba se ne može ni na koji način smatrati ograničavajućom u odnosu na primjenu zborova građana, referenduma ili drugog oblika neposrednog sudjelovanja građana tamo gdje je to dopušteno zakonom. 

 

3. Na što se odnose načela utvrđena Europskom poveljom o lokalnoj samoupravi?

Europska povelja o lokalnoj samoupravi sadrži osnovna načela lokalne samouprave.

U skladu s Poveljom lokalnim jedinicama treba omogućiti upravljanje lokalnim poslovima. Pravo na lokalnu samoupravu ostvaruje se putem predstavničkih tijela čije članove biraju građani. Građani mogu neposredno sudjelovati u upravljaju lokalnim poslovima putem raznih oblika neposrednog odlučivanja.

Povelja traži da ovlasti i dužnosti lokalnih jedinica budu određene ustavom ili zakonom, te ističe da lokalna jedinica ima slobodu pokretati inicijativu o svakom pitanju koje nije izričito izuzeto iz njezine nadležnosti ili dodijeljeno nekom drugom tijelu.

U odnosu na dodjelu ovlasti Povelja zahtjeva da se poslovi povjere onim tijelima koja su najbliža građanima. Povelja naglašava da ovlasti lokalnih jedinica moraju biti potpune i cjelovite i da lokalne jedinice moraju imati određenu samostalnost kada obavljaju poslove koji su povjereni središnjim tijelima. Također, Povelja utvrđuje postupak pribavljanja mišljenja u svim pitanjima koja se neposredno odnose na lokalne jedinice naglašava referendum kao odgovarajući postupak za pribavljanje mišljenja u slučaju promjena granica lokalnih jedinica.

Nadalje, Povelja prihvaća načelo samostalnosti lokalnih jedinica u određivanju njihovog unutarnjeg ustrojstva i traži zapošljavanje osoba na temelju kvalitete, sposobnosti i stručnosti.
Poveljom se utvrđuje da izabrani predstavnici u tijelima lokalne samouprave mogu neovisno obavljati svoje dužnosti, a takvo obnašanje dužnosti osigurava se i pomoću kriterija za opoziv obnašanja mandata izabranog lokalnog predstavnika.

Također, Poveljom je predviđena kontrola akata lokalnih jedinica putem upravnog nadzora te primjena načela razmjernosti.
Vezano uz financijske izvore lokalnih jedinica Povelja prihvaća načelo financijske samostalnosti lokalnih jedinica, zaštite financijski slabijih lokalnih jedinica te pristup lokalnih jedinica nacionalnom tržištu kapitala.

Povelja priznaje pravo lokalnih jedinica da se udružuju te zaštitu lokalne samouprave ostvarivanjem prava na sudsku zaštitu.

4. Koje su vrste i osnovna obilježja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave?
Jedinice lokalne samouprave su općine i gradovi.
Jedinice područne (regionalne) samouprave su županije.
Općine, gradovi i županije osnivaju se zakonom.

Općina je jedinica lokalne samouprave koja se osniva, u pravilu, za područje više naseljenih mjesta koja predstavljaju prirodnu, gospodarsku i društvenu cjelinu, te koja su povezana zajedničkim interesima stanovništva.

Grad je jedinica lokalne samouprave u kojoj je sjedište županije te svako mjesto koje ima više od 10.000 stanovnika, a predstavlja urbanu, povijesnu, prirodnu, gospodarsku i društvenu cjelinu. U sastav grada kao jedinice lokalne samouprave mogu biti uključena i prigradska naselja koja s gradskim naseljem čine gospodarsku i društvenu cjelinu te su s njim povezana dnevnim migracijskim kretanjima i svakodnevnim potrebama stanovništva od lokalnog značenja.

Županija je jedinica područne (regionalne) samouprave čije područje predstavlja prirodnu, povijesnu, prometnu, gospodarsku, društvenu i samoupravnu cjelinu, a ustrojava se radi obavljanja poslova od područnoga (regionalnog) interesa.
5. Može li se gradom utvrditi i jedinica koja ne udovoljava kriterijima iz Zakona (da je sjedište županije te da ima više od 10.000 stanovnika)?

Može, iznimno, gdje za to postoje posebni razlozi - povijesni, gospodarski, geoprometni.

6. Tko donosi statut općine, grada i županije, kojom većinom i što se njime uređuje?

Statut donosi predstavničko tijelo općine, grada i županije, većinom ukupnog broja članova predstavničkog tijela.

Statutom se podrobnije uređuje samoupravni djelokrug općine, grada, odnosno županije, njena obilježja, javna priznanja, ustrojstvo, ovlasti i način rada tijela, način obavljanja poslova, oblici konzultiranja građana, provođenje referenduma u pitanjima iz djelokruga, mjesna samouprava, ustrojstvo i rad javnih službi, oblici suradnje jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave te druga pitanja od važnosti za ostvarivanje prava i obveza.

7. Gdje se utvrđuju grb i zastava jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i tko odobrava njihovu upotrebu?

Jedinica može imati grb i zastavu, koji se utvrđuju statutom ili statutarnom odlukom, uz prethodno odobrenje središnjeg tijela državne uprave nadležnog za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu.

Upotrebu grba i zastave pravnim osobama radi promicanja interesa općine, grada ili županije može odobriti općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan, u skladu s mjerilima koja općim aktom utvrdi predstavničko tijelo.

8. Koji poslovi se nalaze u samoupravnom djelokrugu općina i gradova?
Općine i gradovi u svom samoupravnom djelokrugu obavljaju poslove lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni državnim tijelima i to osobito poslove koji se odnose na:
  • uređenje naselja i stanovanje
  • prostorno i urbanističko planiranje
  • komunalno gospodarstvo
  • brigu o djeci
  • socijalnu skrb
  • primarnu zdravstvenu zaštitu
  • odgoj i osnovno obrazovanje
  • kulturu, tjelesnu kulturu i šport
  • zaštitu potrošača
  • zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša
  • protupožarnu i civilnu zaštitu
  • promet na svom području
  • te ostale poslove sukladno posebnim zakonima.
Posebnim zakonima kojima se uređuju pojedine djelatnosti iz samoupravnog djelokruga općina i gradova odredit će se poslovi čije su obavljanje općine i gradovi dužni organizirati te poslovi koje mogu obavljati.
9. Koja su obilježja i samoupravni djelokrug velikih gradova?
Veliki gradovi su jedinice lokalne samouprave koje su ujedno gospodarska, financijska, kulturna, zdravstvena, prometna i znanstvena središta razvitka šireg okruženja i koji imaju više od 35.000 stanovnika.
Veliki gradovi, kao i gradovi sjedišta županija, u svom samoupravnom djelokrugu obavljaju poslove lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana i to osobito poslove koji se odnose na:
  • uređenje naselja i stanovanje
  • prostorno i urbanističko planiranje
  • komunalno gospodarstvo
  • brigu o djeci
  • socijalnu skrb
  • primarnu zdravstvenu zaštitu
  • odgoj i obrazovanje
  • kulturu, tjelesnu kulturu i šport
  • zaštitu potrošača
  • zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša
  • protupožarnu i civilnu zaštitu
  • promet na svom području
  • održavanje javnih cesta
  • izdavanje građevinskih i lokacijskih dozvola, drugih akata vezanih uz gradnju, te provedbu dokumenata prostornog uređenja
  • te ostale poslove sukladno posebnim zakonima.
Posebnim zakonima kojima se uređuju pojedine djelatnosti iz samoupravnog djelokruga velikih gradova odredit će se poslovi obavljanje kojih su veliki gradovi dužni organizirati te poslovi koje mogu obavljati.
10. Koji poslovi pripadaju samoupravnom djelokrugu županije?
Županija u svom samoupravnom djelokrugu obavlja poslove od područnoga (regionalnoga) značaja, a osobito poslove koji se odnose na:
  • prostorno i urbanističko planiranje
  • gospodarski razvoj
  • promet i prometnu infrastrukturu
  • održavanje javnih cesta
  • planiranje i razvoj mreže obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova
  • izdavanje građevinskih i lokacijskih dozvola, drugih akata vezanih uz gradnju te provedbu dokumenata prostornog uređenja za područje županije izvan područja velikoga grada
  • te ostale poslove sukladno posebnim zakonima.
Posebnim zakonima kojima se uređuju pojedine djelatnosti iz samoupravnog djelokruga županije odredit će se poslovi čije je obavljanje županija dužna organizirati te poslovi koje županija može obavljati.
11. Mogu li se prenijeti poslovi iz samoupravnog djelokruga jedinica?
Pojedini poslovi iz samoupravnog djelokruga jedinice lokalne samouprave mogu se prenijeti na županiju, odnosno mjesnu samoupravu, odlukom predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave, u skladu sa statutom jedinice i statutom županije.

Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave može tražiti od županijske skupštine da joj, uz suglasnost središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove lokalne i područne (regionalne) samouprave, povjeri obavljanje određenih poslova iz samoupravnog djelokruga županije na području te jedinice, ako može osigurati dovoljno prihoda za njihovo obavljanje.

 
12. Čime se uređuje obavljanje poslova državne uprave u jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave?
Poslovi državne uprave koji se obavljaju u jedinici lokalne i u jedinici područne (regionalne) samouprave određuju se zakonom.
Troškovi obavljanja poslova državne uprave koji su preneseni na tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave podmiruju se iz državnog proračuna.

Zakonom kojim se uređuje državna uprava pobliže će se urediti prava i obveze tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u obavljanju poslova državne uprave u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave.
13. Koji su oblici neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju?
Oblici neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju su:
  • izjašnjavanje na mjesnim zborovima građana
  • predlaganje donošenja određenog akata ili rješavanje određenog pitanja iz djelokruga predstavničkih tijela
  • podnošenje predstavki i pritužbi na rad tijela jedinica, odnosno na rad upravnih tijela.
14. Tko može predložiti raspisivanje referenduma te tko raspisuje referendum?

Raspisivanje referenduma može predložiti jedna trećina članova predstavničkog tijela, općinski načelnik, gradonačelnik ili župan, te 20% ukupnog broja birača u jedinici za koju se traži raspisivanje referenduma, a u općini, gradu i Gradu Zagrebu i većina vijeća mjesnih odbora, odnosno gradskih četvrti ili gradskih kotareva na području općine, grada, odnosno Grada Zagreba.

Referendum na temelju odredaba zakona i statuta raspisuje predstavničko tijelo.

15. O kojim pitanjima se može odlučivati na referendumu?

Na referendumu se može odlučivati o prijedlogu o promjeni statuta, o prijedlogu općeg akta ili drugog pitanja iz djelokruga predstavničkog tijela kao i o drugim pitanjima određenim zakonom i statutom.

16. U kojem slučaju predstavničko tijelo može raspisati referendum?
Ako je raspisivanje referenduma predložila najmanje jedna trećina članova predstavničkog tijela, odnosno ako je raspisivanje referenduma predložio općinski načelnik, gradonačelnik ili župan te ako je raspisivanje referenduma predložila većina vijeća mjesnih odbora, odnosno gradskih četvrti ili gradskih kotareva na području općine, grada, odnosno Grada Zagreba, predstavničko tijelo dužno je izjasniti se o podnesenom prijedlogu te ako prijedlog prihvati, donijeti odluku o raspisivanju referenduma u roku od 30 dana od zaprimanja prijedloga. Odluka o raspisivanju referenduma donosi se većinom glasova svih članova predstavničkog tijela.
17. U kojem slučaju predstavničko tijelo mora raspisati referendum i što ako ga ne raspiše?

Ako je raspisivanje referenduma predložilo 20% od ukupnog broja birača u jedinici, predstavničko tijelo dostavit će zaprimljeni prijedlog središnjem tijelu državne uprave nadležnom za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu u roku od 8 dana od zaprimanja prijedloga. Središnje tijelo državne uprave nadležno za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu će u roku od 60 dana od dostave utvrditi ispravnost podnesenog prijedloga, odnosno utvrditi je li prijedlog podnesen od potrebnog broja birača u jedinici i je li referendumsko pitanje sukladno odredbama Zakona te odluku o utvrđenom dostaviti predstavničkom tijelu. Ako središnje tijelo državne uprave nadležno za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu utvrdi da je prijedlog ispravan, predstavničko tijelo raspisat će referendum u roku od 30 dana od zaprimanja odluke.

Ako predstavničko tijelo ne raspiše referendum u navedenom slučaju, Vlada Republike Hrvatske raspustit će to predstavničko tijelo.
18. Tko ima pravo glasovanja na referendumu?

Pravo glasovanja na referendumu imaju građani koji imaju prebivalište na području općine, grada, odnosno županije i upisani su u popis birača.

19. Je li odluka donesena na referendumu obvezatna za predstavničko tijelo?

Odluka donesena na referendumu obvezatna je za predstavničko tijelo, osim odluke donesene na savjetodavnom referendumu koja nije obvezatna.

20. Mora li predstavničko tijelo raspravljati o prijedlogu građana?

Građani imaju pravo predstavničkom tijelu predlagati dono­še­nje određenog akta ili rješavanje određenog pitanja iz njegovog djelokruga.

Predstavničko tijelo mora raspravljati o prijedlogu građana za donošenje određenog akta ili rješavanje određenog pitanja iz njegovog djelokruga, ako taj prijedlog potpisom podrži najmanje 10% birača upisanih u popis birača jedinice.
21. Za što su tijela jedinica dužna građanima i pravnim osobama omogućiti podnošenje predstavki i pritužbi?

Tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dužna su omogućiti građanima i pravnim osobama podnošenje predstavki i pritužbi na svoj rad i na rad njihovih upravnih tijela te na nepravilan odnos zaposlenih u tim tijelima kad im se obraćaju radi ostvarivanja svojih prava i interesa ili izvršavanja svojih građanskih dužnosti.

22. Koje su vrste tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave?

Dvije su vrste tijela jedinica - predstavnička i izvršna tijela.

23. Koja su predstavnička tijela - u općini, gradu i županiji?

Općinsko vijeće, gradsko vijeće i županijska skupština predstavnička su tijela građana i tijela lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave.
 

24. Koliko traje mandat članova predstavničkog tijela i kako obavljaju tu dužnosti?

Mandat člana predstavničkog tijela izabranog na redovnim izborima traje četiri godine.
Mandat člana predstavničkog tijela izabranog na prijevremenim izborima traje do isteka tekućeg mandata predstavničkog tijela izabranog na redovnim izborima.

Članovi predstavničkog tijela dužnost obavljaju počasno i za to ne primaju plaću.

25. Kakve je prirode mandat članova predstavničkog tijela?
Neobvezujući i neopoziv – članovi predstavničkog tijela nemaju obvezujući mandat i nisu opozivi.
26. Imaju li članovi predstavničkog tijela zaštitu od kaznenog progona (imunitet) i za što?

Imaju. Član predstavničkog tijela ne može biti kazneno gonjen niti odgovoran na bilo koji drugi način, zbog glasovanja, izjava ili iznesenih mišljenja i stavova na sjednicama predstavničkog tijela.

27. Kada se predstavničko tijelo smatra konstituiranim?

Predstavničko tijelo smatra se konstituiranim izborom predsjednika na prvoj sjednici na kojoj je nazočna većina članova predstavničkog tijela.

28. Kako se bira predsjednik predstavničkog tijela te koje su njegova prava i dužnosti?
Predsjednika predstavničkog tijela biraju članovi predstavničkog tijela, većinom glasova svih članova.

Predsjednik saziva sjednice predstavničkog tijela, predsjeda sjednicama i predstavlja predstavničko tijelo.

Predsjednik predstavničkog tijela saziva sjednice predstavničkog tijela po potrebi, a najmanje jednom u tri mjeseca.

 
29. Na čiji je zahtjev predsjednik dužan sazvati sjednicu predstavničkog tijela? (vrste, djelokrug, način upravljanja upravnim tijelima)?

Predsjednik je dužan sazvati sjednicu predstavničkog tijela na obrazloženi zahtjev najmanje jedne trećine članova predstavničkog tijela u roku od 15 dana od primitka zahtjeva.

30. Što u slučaju kada predsjednik ne sazove sjednicu predstavničkog tijela na obrazloženi zahtjev najmanje jedne trećine članova predstavničkog tijela ?

U tom slučaju sjednicu će na obrazloženi zahtjev najmanje jedne trećine članova predstavničkog tijela sazvati općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan u roku od 8 dana.

Ako ni tada sjednica ne bude sazvana, sjednicu može sazvati, na obrazloženi zahtjev najmanje jedne trećine članova predstavničkog tijela, čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove lokalne i područne (regionalne) samouprave. 

31. Koje poslove obavlja predstavničko tijelo?
Predstavničko tijelo:
  • donosi statut jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave,
  • donosi odluke i druge opće akte kojima uređuje pitanja iz samoupravnog djelokruga jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave,
  • osniva radna tijela, bira i razrješuje članove tih tijela te bira, imenuje i razrješuje i druge osobe određene zakonom, drugim propisom ili statutom,
  • uređuje ustrojstvo i djelokrug upravnih tijela jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave,
  • osniva javne ustanove i druge pravne osobe za obavljanje gospodarskih, društvenih, komunalnih i drugih djelatnosti od interesa za jedinicu lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave,
  • obavlja i druge poslove koji su zakonom ili drugim propisom stavljeni u djelokrug predstavničkog tijela.
32. Možete li objasniti način rada i odlučivanja predstavničkog tijela?
Predstavničko tijelo radi na sjednicama koje su javne, a nazočnost javnosti može se isključiti samo iznimno u slučajevima predviđenim posebnim zakonom i općim aktom jedinice.
Sjednica predstavničkog tijela može se održati ako joj je nazočna većina članova predstavničkog tijela.
Predstavničko tijelo donosi odluke većinom glasova ako je na sjednici nazočna većina članova predstavničkog tijela.
Statut jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, proračun i godišnji obračun donose se većinom glasova svih članova predstavničkog tijela, a poslovnikom predstavničkog tijela mogu se odrediti i druga pitanja o kojima se odlučuje većinom glasova svih članova predstavničkog tijela.
33. Tko su izvršna tijela u općini, gradu i županiji i koja je njihova temeljna ovlast?

Izvršno tijelo u općini je općinski načelnik, u gradu gradonačelnik, a u županiji župan.

Općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan zastupa općinu, grad, odnosno županiju.

Iznimno, izvršno tijelo je i zamjenik koji obnaša dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana u slučajevima propisanim Zakonom, a to je zamjenik općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana koji je izabran na neposrednim izborima zajedno s općinskim načelnikom, gradonačelnikom, odnosno županom, a dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana obnaša ako je mandat općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana prestao nakon isteka dvije godine mandata u toj jedinici lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave.
34. Na koji način se biraju općinski načelnik, gradonačelnik, župan i njihovi zamjenici?

Općinski načelnik, gradonačelnik, župan i njihovi zamjenici biraju se na neposrednim izborima sukladno posebnom zakonu.

35. Koja je uloga zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika i župana?
U skladu sa statutom,  zamjenik zamjenjuje općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana u slučaju njegove duže odsutnosti ili drugih razloga spriječenosti u obavljanju dužnosti.
Općinski načelnik, gradonačelnik i župan, u skladu sa statutom, može obavljanje određenih poslova iz svog djelokruga povjeriti zamjeniku. Pri obavljanju povjerenih poslova zamjenik je dužan pridržavati se uputa općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana. Povjeravanjem poslova iz svog djelokruga zamjeniku, ne prestaje odgovornost općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana za njihovo obavljanje.
U slučaju ako je općinskom načelniku, gradonačelniku ili županu prestao mandat nakon isteka dvije godine mandata, u toj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave neće se raspisati prijevremeni izbori za općinskog načelnika, gradonačelnika i župana, a dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika i župana do kraja mandata obnašat će njegov zamjenik koji je izabran zajedno s njim.
Znači, zamjenik koji obnaša dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana je zamjenik općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana koji je izabran na neposrednim izborima zajedno s općinskim načelnikom, gradonačelnikom, odnosno županom, a dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana obnaša ako je mandat općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana prestao nakon isteka dvije godine mandata u toj jedinici lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave.
36. Kojim putem se može opozvati općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovog zamjenika?

Općinski načelnik, gradonačelnik i župan te njihovi zamjenici mogu se opozvati putem referenduma.

37. Tko raspisuje referendum za opoziv i na čiji prijedlog?

Raspisivanje referenduma za opoziv može predložiti 20% ukupnog broja birača u jedinici u kojoj se traži opoziv općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovog zamjenika koji je izabran zajedno s njima.

Ako je prijedlog podnesen od potrebnog broja birača u jedinici, predstavničko tijelo raspisat će referendum za opoziv općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovog zamjenika koji je izabran zajedno s njima.

38. U kojem slučaju će se raspisati prijevremeni izbori za općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovog zamjenika i tko će obnašati dužnost do provedbe prijevremenih izbora?

Ako je prestanak mandata općinskog načelnika, gradonačelnika i župana nastupio prije isteka dvije godine mandata, u toj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave raspisat će se prijevremeni izbori za općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovog zamjenika.

Do provedbe prijevremenih izbora dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana obnašat će njegov zamjenik koji je izabran zajedno s njim, a ako je mandat prestao i zamjeniku, do provedbe prijevremenih izbora dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana obnašat će povjerenik Vlade Republike Hrvatske.

Također, ako je prestanak mandata općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovog zamjenika nastupio opozivom, u toj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave raspisat će se prijevremeni izbori za općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovog zamjenika.

Do provedbe prijevremenih izbora dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana obnašat će povjerenik Vlade Republike Hrvatske.
39. U kojem slučaju se neće raspisati prijevremeni izbori za općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovog zamjenika?

Ako je prestanak mandata općinskog načelnika, gradonačelnika i župana nastupio nakon isteka dvije godine mandata, u toj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave neće se raspisati prijevremeni izbori za općinskog načelnika, gradonačelnika i župana, a dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika i župana do kraja mandata obnašat će njegov zamjenik koji je izabran zajedno s njim.

40. Hoće li se raspisivati prijevremeni izbori ako za vrijeme trajanja mandata općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana prestane mandat samo njihovom zamjeniku (koji je izabran zajedno s njima)?

Ako za vrijeme trajanja mandata općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana prestane mandat samo njihovom zamjeniku, u toj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave neće se raspisati prijevremeni izbori za njihovog zamjenika.

41. Što se događa ako prestane mandat zamjeniku koji obnaša dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana?

Ako prestane mandat zamjeniku koji obnaša dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika i župana, u toj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave raspisat će se prijevremeni izbori za općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovog zamjenika.

Do provedbe prijevremenih izbora dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana obnašat će povjerenik Vlade Republike Hrvatske.
42. Što se događa ako prestane mandat zamjeniku općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana izabranom iz reda pripadnika nacionalnih manjina?

U tom slučaju raspisat će se prijevremeni izbori za zamjenika iz reda pripadnika nacionalnih manjina.

43. Koliko zamjenika imaju općinski načelnici, gradonačelnici i župani te kako se oni biraju?

U jedinicama lokalne samouprave koje imaju do 10.000 stanovnika općinski načelnik, odnosno gradonačelnik ima jednog zamjenika koji se bira na neposrednim izborima sukladno posebnom zakonu.

U jedinicama lokalne samouprave koje imaju više od 10.000 stanovnika, u gradovima sjedištima županija, odnosno županijama općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan imaju dva zamjenika koji se biraju na neposrednim izborima sukladno posebnom zakonu.

44. Koje su ovlasti izvršnog tijela te koje poslove obavlja općinski načelnik, gradonačelnik odnosno župan?
Općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan zastupa općinu, grad, odnosno županiju te obavlja izvršne poslove u općini, gradu i županiji.

Općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan:
  • priprema prijedloge općih akata
  • izvršava ili osigurava izvršavanje općih akata predstavničkog tijela
  • usmjerava djelovanje upravnih tijela jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave u obavljanju poslova iz njihovoga samoupravnog djelokruga te nadzire njihov rad
  • upravlja nekretninama i pokretninama u vlasništvu jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave kao i njezinim prihodima i rashodima, u skladu sa zakonom i statutom
  • odlučuje o stjecanju i otuđivanju nekretnina i pokretnina jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave i raspolaganju ostalom imovinom u skladu sa Zakonom, statutom jedinice i posebnim propisima
  • imenuje i razrješuje predstavnike jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave u tijelima javnih ustanova, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba (iz članka 35. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona), osim ako posebnim zakonom nije drugačije određeno
  • obavlja i druge poslove utvrđene zakonom i statutom.
Pri odlučivanju o stjecanju i otuđivanju nekretnina i pokretnina te raspolaganju ostalom imovinom jedinice, općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan može odlučivati o visini pojedinačne vrijednosti do najviše 0,5% iznosa prihoda bez primitaka ostvarenih u godini koja prethodi godini u kojoj se odlučuje o stjecanju i otuđivanju pokretnina i nekretnina, odnosno raspolaganju ostalom imovinom. Ako je taj iznos veći od 1.000.000,00 kuna, općinski načelnik, gradonačelnik odnosno župan može odlučivati najviše do 1.000.000,00 kuna, a ako je taj iznos manji od 70.000,00 kuna, tada može odlučivati najviše do 70.000,00 kuna. Stjecanje i otuđivanje nekretnina i pokretnina te raspolaganje ostalom imovinom mora biti planirano u proračunu jedinice i provedeno u skladu sa zakonom.
45. Koje vrste upravnih tijela mogu biti, za što se ustrojavaju i tko njima upravlja?
Upravna tijela mogu biti upravni odjeli i službe.
U općinama i gradovima, do 3. 000 stanovnika, ustrojava se jedinstveni upravni odjel za obavljanje svih poslova iz samoupravnog djelokruga, a u općinama i gradovima iznad 3.000 stanovnika može se ustrojiti jedinstveni upravni odjel.
Upravna tijela ustrojavaju se za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave kao i poslova državne uprave prenijetih na te jedinice.
Upravnim tijelima upravljaju pročelnici koje na temelju javnog natječaja imenuje općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan.
46. Koji su oblici mjesne samouprave i kako se osnivaju?
Oblici mjesne samouprave mogu biti mjesni odbor, gradske četvrti i gradski kotarevi.

Mjesni odbor osniva se statutom jedinice lokalne samouprave kao oblik neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju o lokalnim poslovima od neposrednog i svakodnevnog utjecaja na život i rad građana.
Mjesni odbor osniva se za jedno naselje, više međusobno povezanih manjih naselja ili za dio većeg naselja, odnosno grada koji u odnosu na ostale dijelove čini zasebnu razgraničenu cjelinu (dio naselja).

U gradovima se mogu statutom osnivati gradski kotarevi ili gradske četvrti kao posebni oblici mjesne samouprave.

Gradski kotar, odnosno gradska četvrt je oblik mjesne samouprave koji se osniva za područje koje predstavlja gradsku, gospodarsku i društvenu cjelinu, a koje je povezano zajedničkim interesima građana.
47. Koja su tijela mjesnog odbora i na koji se način biraju?

Tijela mjesnog odbora su vijeće mjesnog odbora i predsjednik vijeća mjesnog odbora.

Vijeće mjesnog odbora biraju građani s područja mjesnog odbora koji imaju biračko pravo.

Za člana vijeća mjesnog odbora može biti biran građanin koji ima biračko pravo i prebivalište na području mjesnog odbora čije se vijeće bira.

Članovi vijeća mjesnog odbora biraju se na neposrednim izborima, tajnim glasovanjem, razmjernim izbornim sustavom. Postupak izbora članova vijeća mjesnog odbora uređuje predstavničko tijelo općim aktom, odgovarajućom primjenom odredaba zakona kojim se uređuje izbor članova predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave.

Mandat članova vijeća mjesnog odbora traje četiri godine.

Vijeće mjesnog odbora iz svoga sastava većinom glasova svih članova bira predsjednika vijeća na vrijeme od četiri godine.
48. Tko raspisuje izbore za članove vijeća mjesnih odbora?

Izbore za članove vijeća mjesnih odbora raspisuje predstavničko tijelo.

49. Kako je osigurana pravna zaštita u postupku izbora članova vijeća mjesnih odbora?

Prigovore zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja i izbora članova vijeća mjesnih odbora rješava nadležno izborno povjerenstvo, utvrđeno općim aktom predstavničkog tijela.

Protiv rješenja nadležnog izbornog povjerenstva podnositelj prigovora koji je nezadovoljan takvim rješenjem, ima pravo žalbe nadležnom uredu državne uprave, odnosno nadležnom gradskom uredu u Gradu Zagrebu.

50. Tko obavlja nadzor nad zakonitošću rada tijela mjesnog odbora?

Nadzor nad zakonitošću rada tijela mjesnog odbora obavlja općinski načelnik, odnosno gradonačelnik koji može raspustiti vijeće mjesnog odbora, ako ono učestalo krši statut jedinice, pravila mjesnog odbora ili ne izvršava povjerene mu poslove.

51. Što čini imovinu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i na koji način se njome upravljanja i raspolaže?

Sve pokretne i nepokretne stvari te imovinska prava koje pripadaju jedinici lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave čine njezinu imovinu.

Jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave mora upravljati, koristiti se i raspolagati svojom imovinom paž­njom dobrog domaćina.

52. Koji su prihodi jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave?
Prihodi jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave su:
  • općinski, gradski, odnosno županijski porezi, prirez, naknade, doprinosi i pristojbe
  • prihodi od stvari u njezinom vlasništvu i imovinskih prava
  • prihodi od trgovačkih društava i drugih pravnih osoba u njezinom vlasništvu, odnosno u kojima ima udio ili dionice
  • prihodi od naknada za koncesiju koje daje njezino predstavničko tijelo
  • novčane kazne i oduzeta imovinska korist za prekršaje koje sama propiše u skladu sa zakonom
  • udio u zajedničkim porezima s Republikom Hrvatskom
  • sredstva pomoći i dotacija Republike Hrvatske predviđena u državnom proračunu
  • drugi prihodi određeni zakonom.
53. Koji je temeljni financijski akt jedinice, tko ga donosi i što ako ga ne donese?

Temeljni financijski akt svake jedinice je proračun. Donosi ga predstavničko tijelo, na prijedlog općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana kao jedinog ovlaštenog predlagatelja.

Ukoliko se proračun za narednu računsku godinu ne može donijeti prije početka godine za koju se donosi, vodi se privremeno financiranje i to najduže za razdoblje od 3 mjeseca.

Odluku o privremenom financiranju donosi predstavničko tijelo u skladu sa zakonom i svojim poslovnikom.

Predlagatelji utvrđeni poslovnikom predstavničkog tijela mogu predložiti donošenje odluke o privremenom financiranju.

Ako predstavničko tijelo u zakonom određenom roku ne donese proračun, odnosno odluku o privremenom financiranju,ne donese ni proračun ni odluku o privremenom financiranju, nastupit će razlog za istovremeno raspuštanje predstavničkog tijela i razrješenje izvršnog.

Naime, u tom slučaju, na prijedlog središnjeg tijela državne uprave nadležnog za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Vlada Republike Hrvatske istovremeno će raspustiti predstavničko tijelo i razriješiti općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovog zamjenika koji je izabran zajedno s njima.
 
54. Koje tijelo donosi opće akte jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave?

Odluke i druge opće akte donosi predstavničko tijelo općine, grada i županije u svom samoupravnom djelokrugu, u skladu sa statutom.

55. Kada opći akti stupaju na snagu?

Prije nego što stupi na snagu opći akt, obavezno se objavljuje u službenom glasilu jedinice.

Ako općina i grad nema svoje službeno glasilo, opći akt općine i grada objavljuje se u službenom glasilu županije.

Opći akt stupa na snagu najranije osmi dan od dana njegove objave. Iznimno, općim se aktom može iz osobito opravdanih razloga odrediti da stupa na snagu danom objave.
56. Tko donosi pojedinačne akte i kako je osigurana pravna zaštita?

Upravna tijela jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave u izvršavanju općih akata predstavničkog tijela donose pojedinačne akte kojima rješavaju o pravima, obvezama i pravnim interesima fizičkih i pravnih osoba (upravne stvari).

Protiv pojedinačnih akata koje donose općinska i gradska upravna tijela, može se izjaviti žalba nadležnom upravnom tijelu županije, a protiv pojedinačnih akata koja u prvom stupnju donose upravna tijela županije i velikih gradova, može se izjaviti žalba nadležnom ministarstvu, ako posebnim zakonom nije drugačije propisano.
 
57. Tko i na koji način obavlja nadzor zakonitosti pojedinačnih neupravnih akata?

Nadzor zakonitosti pojedinačnih neupravnih akata koje u samoupravnom djelokrugu donose predstavnička i izvršna tijela općina, gradova i županija obavljaju nadležna središnja tijela državne uprave, svako u svojem djelokrugu, sukladno posebnom zakonu.

U provedbi nadzora nadležno tijelo oglasit će pojedinačni neupravni akt ništavim u slučaju:

1. ako je akt donijelo neovlašteno tijelo,

2. ako je u postupku donošenja akta povrijeđen zakon, statut ili drugi opći akt jedinice,

3. ako se akt odnosi na pitanje koje nije u djelokrugu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave,

4. ako je nepravilno primijenjen zakon ili drugi propis, odnosno opći akt.

Ovlašteno tijelo može donijeti rješenje o oglašavanju akta ništavim u roku od godine dana od donošenja pojedinačnog akta.

Protiv rješenja kojim se pojedinačni neupravni akt proglašava ništavim nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom.
58. Tko i na koji način obavlja nadzor zakonitosti rada predstavničkog tijela?

Nadzor zakonitosti rada predstavničkog tijela obavlja središnje tijelo državne uprave nadležno za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu.

Kada utvrdi nepravilnosti u radu predstavničkog tijela, središnje tijelo državne uprave nadležno za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu donijet će odluku kojom će sjednicu predstavničkog tijela ili njezin dio proglasiti nezakonitom, a akte donesene na sjednici proglasiti ništavim. Protiv te odluke nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske.
59. Tko i na koji način obavlja nadzor zakonitosti općih akata?
Nadzor zakonitosti općih akata koje u samoupravnom djelokrugu donose predstavnička tijela općina, gradova i županija obav­ljaju uredi državne uprave u županijama i nadležna središnja tijela državne uprave, svako u svojem djelokrugu, sukladno posebnom zakonu.


 
60. Tko je dužan opće akte dostaviti na nadzor i kome?

Predsjednik predstavničkog tijela dužan je dostaviti statut, poslovnik, proračun ili drugi opći akt predstojniku ureda državne uprave u županiji zajedno sa izvatkom iz zapisnika koji se odnosi na postupak donošenja općeg akta propisan statutom i poslovnikom, u roku od 15 dana od dana donošenja općeg akta.

Predsjednik predstavničkog tijela dužan je opće akte bez odgode dostaviti i općinskom načelniku, gradonačelniku, odnosno županu.

61. Za što je ovlašten općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan vezano uz nadzor zakonitosti općeg akta?

Općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan, u obavljanju poslova iz samoupravnog djelokruga općine, grada, odnosno županije ima pravo obustaviti od primjene opći akt predstavničkog tijela. Ako ocijeni da je tim aktom povrijeđen zakon ili drugi propis, općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan donijet će odluku o obustavi općeg akta u roku od 8 dana od dana donošenja općeg akta. Općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan ima pravo zatražiti od predstavničkog tijela da u roku od 8 dana od donošenja odluke o obustavi otkloni uočene nedostatke u općem aktu.

Ako predstavničko tijelo ne otkloni uočene nedostatke, općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan dužan je bez odgode o tome obavijestiti predstojnika ureda državne uprave u županiji i dostaviti mu odluku o obustavi općeg akta.

Predstojnik ureda državne uprave će u roku od 8 dana od zaprimanja ocijeniti osnovanost odluke općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana o obustavi od primjene općeg akta.
62. Kako će postupati predstojnik ureda državne uprave pri ocjeni zakonitosti općeg akta?

Kad predstojnik ocijeni da je opći akt u suprotnosti s Ustavom i zakonom ili da su u postupku donošenja općeg akta počinjene nepravilnosti, predstojnik će bez odgode dati uputu predstavničkom tijelu da u roku od 15 dana od primitka upute otkloni uočene nedostatke.

Ako predstavničko tijelo ne postupi po uputi predstojnika i ne otkloni nedostatke u navedenom roku, predstojnik donosi odluku o obustavi od primjene općeg akta, koja mora biti obrazložena, u roku od 15 dana od isteka roka za otklanjanje nedostataka.

Odluka o obustavi općeg akta dostavlja se bez odgode predsjedniku predstavničkog tijela jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave, općinskom načelniku, gradonačelniku ili županu, središnjem tijelu državne uprave u čijem je djelokrugu obustavljeni opći akt te središnjem tijelu državne uprave nadležnom za poslove lokalne i područne (regionalne) samouprave.

63. Koje su ovlasti predstojnika ureda državne uprave u postupanju po odluci općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana o obustavi od primjene općeg akta?
Kad predstojnik postupajući po odluci općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana o obustavi od primjene općeg akta, odluku općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana o obustavi općeg akta ocijeni osnovanom, donijet će odluku o potvrdi odluke o obustavi općeg akta od primjene.
Odluka o potvrdi odluke općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana o obustavi općeg akta od primjene dostavlja se bez odgode predsjedniku predstavničkog tijela jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave, općinskom načelniku, gradonačelniku ili županu, središnjem tijelu državne uprave u čijem je djelokrugu obustavljeni opći akt te središnjem tijelu državne uprave nadležnom za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu.
Ako predstojnik postupajući po odluci općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana o obustavi od primjene općeg akta ne potvrdi odluku općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana, obustava od primjene općeg akta prestaje.
 
64. Tko može neposredno obustaviti od primjene opći akt?

Odluku o obustavi općeg akta od primjene mogu donijeti neposredno i središnja tijela državne uprave u okviru svoga djelokruga utvrđenog posebnim zakonom. Odluka o obustavi od primjene koju je neposredno donijelo središnje tijelo državne uprave dostavlja se bez odgode predsjedniku predstavničkog tijela koje je donijelo obustavljeni opći akt, općinskom načelniku, gradonačelniku ili županu, predstojniku i središnjem tijelu državne uprave nadležnom za poslove lokalne i područne (regionalne) samouprave ukoliko ono nije neposredno donijelo odluku o obustavi.

65. Kako će postupiti nadležno središnje tijelo državne uprave u nadzoru zakonitosti općeg akta kad zaprimi odluku predstojnika ureda državne uprave?

Kada nadležno središnje tijelo državne uprave zaprimi odluku predstojnika o obustavi, odnosno odluku predstojnika o potvrdi odluke općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana o obustavi općeg akta ocijenit će osnovanost odluke u roku od 15 dana od dana njezina prijama.

Ukoliko središnje tijelo državne uprave odluku o obustavi, odnosno odluku predstojnika o potvrdi odluke općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana o obustavi općeg akta ocijeni neosnovanom, ukinut će odluku predstojnika.

Odluka središnjeg tijela državne uprave o ukidanju odluke predstojnika dostavlja se bez odgode predsjedniku predstavničkog tijela koje je donijelo obustavljeni opći akt, općinskom načelniku, gradonačelniku ili županu, predstojniku i središnjem tijelu državne uprave nadležnom za poslove lokalne i područne (regionalne) samouprave ukoliko ono nije neposredno donijelo odluku kojom se ukida odluka predstojnika.
66. Tko i kome podnosi zahtjev za ocjenu zakonitosti općeg akta?

Kada središnje tijelo državne uprave neposredno obustavi od primjene opći akt, odnosno kada odluku predstojnika o obustavi, odnosno potvrdi odluke općinskog načelnika, gradonačelnika ili župana o obustavi od primjene općeg akta ocijeni osnovanom, podnijet će Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske zahtjev za ocjenu zakonitosti općeg akta.

O podnošenju zahtjeva za ocjenu zakonitosti općeg akta središnje tijelo državne uprave obavijestit će bez odgode predsjednika predstavničkog tijela koje je donijelo obustavljeni opći akt, općinskog načelnika, gradonačelnika ili župana, predstojnika ureda državne uprave i središnje tijelo državne uprave nadležno za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu ukoliko ono nije neposredno postupalo.
67. Kako se provodi nadzor zakonitosti statuta jedinice?

Nadzor zakonitosti statuta jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave provodi središnje tijelo državne uprave nadležno za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu, odgovarajućom primjenom odredaba o nadzoru zakonitosti općih akata.

Kad središnje tijelo državne uprave nadležno za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu neposredno obustavi od primjene statut jedinice, odnosno kad odluku predstojnika o obustavi, odnosno potvrdi odluke općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana o obustavi od primjene statuta ocijeni osnovanom, predložit će bez odgode Vladi Republike Hrvatske da pokrene postupak za ocjenu suglasnosti statuta jedinice s Ustavom i zakonom pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske.

Vlada Republike Hrvatske pokrenut će postupak za ocjenu suglasnosti statuta s Ustavom i zakonom pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana primitka prijedloga za pokretanjem postupka.

Ukoliko Vlada Republike Hrvatske ne pokrene postupak za ocjenu suglasnosti statuta s Ustavom i zakonom pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana primitka prijedloga za pokretanje postupka, prestaje obustava od primjene općeg akta.
68. Tko, na koji način i u kojim slučajevima može raspustiti predstavničko tijelo?

Vlada Republike Hrvatske može raspustiti predstavničko tijelo na prijedlog središnjeg tijela državne uprave nadležnog za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu.
O raspuštanju predstavničkog tijela Vlada RH donosi rješenje.

Vlada Republike Hrvatske raspustit će predstavničko tijelo:

1. ako donese odluku ili drugi akt kojim ugrožava suverenitet i teritorijalnu cjelovitost Republike Hrvatske,

2. ako predstavničko tijelo novoustrojene jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave ne donese statut u roku od 60 dana od dana konstituiranja,

3. ako učestalo donosi opće akte suprotne Ustavu, zakonu ili drugom propisu ili zbog učestalih, težih povreda zakona i drugih propisa,

4. ako iz bilo kojih razloga trajno ostane bez broja članova potrebnog za rad i donošenje odluka,

5. ako ne može donositi odluke iz svog djelokruga dulje od 3 mjeseca,

6. ako ne raspiše referendum (na prijedlog birača).

 

69. Tko, na koji način i u kojim slučajevima može istovremeno raspustiti predstavničko tijelo i razriješiti izvršno tijelo?

Na prijedlog središnjeg tijela državne uprave nadležnog za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Vlada Republike Hrvatske istovremeno će raspustiti predstavničko tijelo i razriješiti općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovog zamjenika koji je izabran zajedno s njima ako u zakonom određenom roku ne bude donesen proračun, odnosno odluka o privremenom financiranju.

70. Kako je osigurana pravna zaštita u slučaju raspuštanja predstavničkog tijela i u slučaju istovremenog raspuštanja predstavničkog i razrješenja izvršnog tijela?

Rješenje Vlade Republike Hrvatske o raspuštanju predstavničkog tijela te rješenje Vlade Republike Hrvatske o istovremenom raspuštanju predstavničkog tijela i razrješenju općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana stupaju na snagu danom objave u »Narodnim novinama«.

Protiv rješenja Vlade Republike Hrvatske o raspuštanju predstavničkog tijela, predsjednik raspuštenoga predstavničkog tijela može podnijeti tužbu Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske u roku od 8 dana od objave rješenja.

Protiv rješenja Vlade Republike Hrvatske o istovremenom raspuštanju predstavničkog tijela i razrješenju općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovog zamjenika koji je izabran zajedno s njima, predsjednik raspuštenog predstavničkog tijela i razriješeni općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan mogu podnijeti tužbu Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske u roku od 8 dana od objave rješenja.

Postupak rješavanja o tužbama protiv rješenja Vlade Republike Hrvatske je hitne naravi.

Visoki upravni sud Republike Hrvatske odlučit će o tužbi u roku od 30 dana od primitka te presudu bez odgađanja dostaviti Vladi Republike Hrvatske i predsjedniku raspuštenoga predstavničkog tijela, odnosno razriješenom općinskom načelniku, gradonačelniku, odnosno županu.

Odluka Visokog upravnog suda objavljuje se u »Narodnim novinama«.

71. Tko i u kojim slučajevima imenuje povjerenika Vlade Republike Hrvatske?

Vlada Republike Hrvatske imenovat će povjerenika Vlade u jedinici lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave:

1. kada raspusti njezino predstavničko tijelo,

2. kada se u jedinici lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave ne održe, u skladu sa zakonom, izbori za novo predstavničko tijelo,

3. kada se predstavničko tijelo ne konstituira sukladno odredbama posebnog zakona,

4. kada prestane mandat općinskom načelniku, gradonačelniku, odnosno županu i njihovom zamjeniku u slučaju iz članka 40.c stavka 1. i članka 40.d stavka 1., 5. i 6. ovoga Zakona.

5. kada istovremeno raspusti predstavničko tijelo i razriješi općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana sukladno odredbama ovoga Zakona.

Povjerenik je dužan osigurati ostvarivanje prava i obveza građana i pravnih osoba u jedinici lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave do uspostave njezinih tijela.

Rješenje o imenovanju povjerenika stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«.
72. Na koji način općinski načelnik, gradonačelnik i njihov zamjenik mogu obavljati dužnost i koja im prava pripadaju po osnovi obavljanja dužnosti na koju su izabrani?

Općinski načelnik, gradonačelnik, župan i njihovi zamjenici odlučit će hoće li dužnost na koju su izabrani obavljati profesionalno te su dužni u roku od 8 dana od dana stupanja na dužnost dostaviti pisanu obavijest nadležnom upravnom tijelu općine, grada, odnosno županije o tome na koji način će obnašati dužnost. Ako tako ne postupe, smatra se da dužnost obavljaju volonterski.

Općinski načelnik, gradonačelnik, župan i njihovi zamjenici mogu promijeniti način obavljanja dužnosti u tijeku mandata, dostavom pisane obavijesti o promjeni načina obavljanja dužnosti nadležnom upravnom tijelu općine, grada, odnosno županije, a novi način obavljanja dužnosti započinje prvog dana sljedećeg mjeseca nakon dostave obavijesti.

Osobe koje dužnost obavljaju profesionalno, za vrijeme profesionalnog obavljanja dužnosti ostvaruju pravo na plaću kao i druga prava iz rada, a vrijeme obavljanja dužnosti uračunava im se u staž osiguranja.

Osobe koje dužnost obavljaju volonterski, imaju pravo na naknadu za rad.
73. Na koji način općine, gradovi i županije mogu ostvariti suradnju s jedinicama lokalne i regionalne samouprave drugih država?

Odluku o uspostavljanju međusobne suradnje, odnosno sklapanju sporazuma o suradnji gradova, općina i županija s odgovarajućim lokalnim i regionalnim jedinicama drugih država te sadržaju i oblicima te suradnje donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave, odnosno jedinice područne (regionalne) samouprave, u skladu sa svojim općim aktima i Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.

Odluku o uspostavljanju suradnje, odnosno sklapanju sporazuma o suradnji s jedinicama lokalne, odnosno regionalne samouprave drugih država, zajedno s tekstom sporazuma o suradnji na hrvatskom jeziku i na jeziku države u kojoj se nalazi jedinica lokalne, odnosno regionalne samouprave s kojom se navedeni sporazum sklapa, općina, grad i županija dostavlja središnjem tijelu državne uprave nadležnom za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu, koje obavlja nadzor nad zakonitošću ove odluke.

Kada središnje tijelo državne uprave nadležno za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu ocijeni da odluka o uspostavljanju suradnje nije u skladu sa zakonom, u roku od 8 dana od njenog primitka, predložit će Vladi Republike Hrvatske ukidanje odluke.
Vlada Republike Hrvatske može, u roku od 30 dana od primitka prijedloga, odlukom, koja mora biti obrazložena, ukinuti odluku o uspostavljanju suradnje.
Protiv odluke Vlade Republike Hrvatske o ukidanju odluke o uspostavljanju suradnje, jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave može podnijeti ustavnu tužbu radi zaštite prava na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu.
Ako Vlada Republike Hrvatske u roku od 30 dana od primitka prijedloga ne donese odluku o ukidanju, smatra se da je odluka o uspostavljanju suradnje donijeta u skladu sa zakonom.

 

74. Je li moguća međusobna suradnja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave?
Dvije ili više jedinica lokalne samouprave, osobito one koje su prostorno povezane u jedinstvenu cjelinu (općine i gradovi na otoku i sl.), mogu obavljanje pojedinih poslova iz svoga samoupravnog djelokruga organizirati zajednički.

Za zajedničko obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga jedinice lokalne samouprave mogu osnovati zajedničko tijelo, zajednički upravni odjel ili službu, zajedničko trgovačko društvo ili mogu zajednički organizirati njihovo obavljanje u skladu s posebnim zakonima.

Međusobni odnosi jedinica lokalne samouprave u zajedničkom organiziranju obavljanja poslova iz samoupravnog djelokruga uređuju se posebnim sporazumom u skladu sa zakonom i njihovim statutima i općim aktima.
75. Kako, odnosno čime se osnivaju općine, gradovi i županije?
Općine, gradovi i županije osnivaju se zakonom.

Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj utvrđuje se područno ustrojstvo Republike Hrvatske te se određuju područja svih županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj, njihovi nazivi i sjedišta, način utvrđivanja i promjene granica općina i gradova, postupak koji prethodi promjeni područnog ustrojstva i druga pitanja od značaja za područno ustrojstvo jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Tim je Zakonom na području Republike Hrvatske utvrđeno 20 županija te Grad Zagreb kao posebna jedinstvena teritorijalna i upravna jedinica.
Zakonom je izrijekom utvrđeno koji gradovi i općine (uključujući i naselja u sastavu gradova i općina) ulaze u sastav pojedine županije.
Zakonom je utvrđeno i područje Grada Zagreba, glavnoga grada Republike Hrvatske.

Županije na području Republike Hrvatske jesu:
  1. Zagrebačka županija sa sjedištem u Gradu Zagrebu,
  2. Krapinsko-zagorska županija sa sjedištem u Krapini,
  3. Sisačko-moslavačka županija sa sjedištem u Sisku,
  4. Karlovačka županija sa sjedištem u Karlovcu,
  5. Varaždinska županija sa sjedištem u Varaždinu,
  6. Koprivničko-križevačka županija sa sjedištem u Koprivnici,
  7. Bjelovarsko-bilogorska županija sa sjedištem u Bjelovaru,
  8. Primorsko-goranska županija sa sjedištem u Rijeci,
  9. Ličko-senjska županija sa sjedištem u Gospiću,
  10. Virovitičko-podravska županija sa sjedištem u Virovitici,
  11. Požeško-slavonska županija sa sjedištem u Požegi,
  12. Brodsko-posavska županija sa sjedištem u Slavonskom Brodu,
  13. Zadarska županija sa sjedištem u Zadru,
  14. Osječko-baranjska županija sa sjedištem u Osijeku,
  15. Šibensko-kninska županija sa sjedištem u Šibeniku,
  16. Vukovarsko-srijemska županija sa sjedištem u Vukovaru,
  17. Splitsko-dalmatinska županija sa sjedištem u Splitu,
  18. Istarska županija sa sjedištem u Pazinu,
  19. Dubrovačko-neretvanska županija sa sjedištem u Dubrovniku,
  20. Međimurska županija sa sjedištem u Čakovcu.
76. Kako se utvrđuju granice jedinica lokalne samouprave?
Granice između općina, odnosno gradova predstavljaju u pravilu granice rubnih katastarskih općina.

Kada se granice rubnih katastarskih općina ne podudaraju s granicama rubnih naselja, odnosno mjesta koja ulaze u sastav pojedine općine, odnosno grada, smatra se da granicu predstavlja granica rubnih naselja prikazana u službenoj evidenciji prostornih jedinica. U slučaju da granice rubnih katastarskih općina, odnosno naselja, nisu jednoznačno prikazane u službenim evidencijama prostornih jedinica, susjedne jedinice lokalne samouprave dogovorno će uskladiti ove granice. 
77. Mogu li se i na koji način promijeniti granice jedinica lokalne samouprave?
Jedinice lokalne samouprave mogu sporazumno izmijeniti međusobne granice. U tom slučaju odluku o promjeni granica jedinice lokalne samouprave donose njihova predstavnička tijela natpolovičnom većinom glasova svih članova, na prijedlog općinskog načelnika odnosno gradonačelnika, nakon pribavljenog mišljenja građana s područja na koje se promjena odnosi, ukoliko se radi o naseljenom području.

Na temelju odluke predstavničkog tijela općinski načelnici odnosno gradonačelnici sklapaju sporazum u kojem se granice opisuju tekstualno, a kartografski prikaz obvezan je sastavni dio sporazuma.
Potpisani sporazum dostavlja se središnjem tijelu državne uprave nadležnom za poslove lokalne samouprave, Državnoj geodetskoj upravi i Državnom zavodu za statistiku.

Ukoliko jedinice lokalne samouprave granice ne usklade sporazumno, odnosno kada predstavničko tijelo pojedine jedinice lokalne samouprave predloži promjenu granica iz gospodarskih, prometnih ili drugih razloga, o granicama će odlučiti Povjerenstvo Vlade Republike Hrvatske za granice jedinica lokalne samouprave (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo), po pribavljenom mišljenju građana područja na koje se promjena odnosi, ukoliko se radi o naseljenom području.
Vlada Republike Hrvatske utvrđuje sastav Povjerenstva i imenuje predsjednika, članove i tajnika Povjerenstva.
Protiv odluke Povjerenstva može se izjaviti prigovor Vladi Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave odluke.
78. Tko može predložiti promjene područja, promjene sjedišta i osnivanje novih jedinica lokalne samouprave?
Promjenu područne pripadnosti naselja, odnosno izdvajanje naselja iz sastava jedne jedinice lokalne samouprave i pripajanje drugoj jedinici, mogu predložiti predstavnička tijela jedinica, odnosno jedna trećina građana s prebivalištem na području naselja za koja se predlaže promjena.
Promjenu sjedišta jedinice lokalne samouprave ili osnivanje nove jedinice lokalne samouprave mogu predložiti predstavnička tijela jedinica, odnosno jedna trećina građana s prebivalištem na području jedinice, odnosno naselja na koja se odnosi.

Predlagatelji svake područne promjene dužni su pribaviti mišljenje građana s područja na koje se odnosi promjena, te očitovanje županijske skupštine na čijem se području nalazi jedinica lokalne samouprave na koju se promjena odnosi.
Svi predlagatelji promjena područnog ustrojstva Republike Hrvatske dužni su pribaviti prethodnu suglasnost Vlade Republike Hrvatske na predloženu područnu promjenu.

Vlada Republike Hrvatske izdat će ili uskratiti prethodnu suglasnost, ovisno o procjeni opravdanosti svakoga pojedinog prijedloga te ovisno o usklađenosti područne promjene s Ustavom Republike Hrvatske, zakonom kojim se uređuju područja županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj i posebnim zakonom kojim se uređuje lokalna i područna (regionalna) samouprava.
79. Što uređuje Zakon o Gradu Zagrebu?

Zakonom o Gradu Zagrebu uređuje se položaj, djelokrug i ustrojstvo Grada Zagreba. Na sva ostala pitanja koja nisu uređena tim Zakonom, a odnose se na Grad Zagreb primjenjuju se odredbe Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.

80. Što uređuje Statut Grada Zagreba?

Statutom Grada Zagreba, u skladu sa zakonom, uređuje se njegov samoupravni djelokrug, obilježja, javna priznanja, ustrojstvo, ovlasti i način rada tijela, oblici neposrednog odlučivanja građana, suradnja s drugim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave kao i druga pitanja od važnosti za ostvarivanje prava i obveza Grada Zagreba.

81. Kakav je status Grada Zagreba?
Grad Zagreb, kao glavni grad Republike Hrvatske, ima poseban status grada i županije, što je regulirano posebnim zakonom.
82. Koji poslovi su u djelokrugu Grada Zagreba?

Grad Zagreb ima poseban status iz kojeg proizlazi da obavlja poslove iz samoupravnog djelokruga grada i županije.
Grad Zagreb nadležan je i za poslove državne uprave iz djelokruga ureda državne uprave, a obavljaju ih upravna tijela Grada Zagreba.
Pri obavljanju poslova državne uprave upravna tijela imaju ovlasti i obveze tijela državne uprave sukladno zakonu kojim se uređuje sustav državne uprave.

83. Koja su tijela Grada Zagreba ?
Tijela Grada Zagreba su Gradska skupština Grada Zagreba i gradonačelnik Grada Zagreba.
Gradska skupština je predstavničko tijelo građana Grada Zagreba koje donosi akte u okviru samoupravnog djelokruga Grada Zagreba te obavlja druge poslove u skladu sa zakonom i Statutom.
Gradska skupština ima 51 zastupnika. Gradska skupština ima predsjednika i potpredsjednike čiji se broj utvrđuje Statutom.
Gradonačelnik je izvršno tijelo Grada Zagreba. Gradonačelnik predstavlja i zastupa Grad Zagreb i nositelj je izvršnih poslova u Gradu Zagrebu.
84. Kako se biraju gradonačelnik Grada Zagreba i njegovi zamjenici?
Gradonačelnik Grada Zagreba i njegova dva zamjenika biraju se na način propisan Zakonom o lokalnim izborima.
85. Koja su upravna tijela Grada Zagreba?
Za obavljanje poslova iz djelokruga Grada Zagreba ustrojavaju se upravna tijela.

Upravna tijela Grada Zagreba su:
  • gradski uredi
  • zavodi
  • službe.
86. Tko imenuje pročelnike upravnih tijela Grada Zagreba, koliko im traje mandat i kome su odgovorni?
Pročelnike upravnih tijela na temelju javnog natječaja imenuje gradonačelnik.

Pročelnike upravnih tijela koja u okviru svog djelokruga, obavljaju samo poslove državne uprave, na temelju javnog natječaja imenuje gradonačelnik uz prethodnu suglasnost nadležnog ministra, odnosno ravnatelja državne upravne organizacije.

Pročelnici se imenuju na vrijeme od četiri godine i mogu biti ponovno imenovani na istu dužnost.

Za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga Grada Zagreba pročelnici odgovaraju gradonačelniku.

Pročelnici upravnih tijela koja u okviru svog djelokruga obavljaju samo poslove državne uprave za obavljanje tih poslova odgovaraju gradonačelniku koji u odnosu na njih ima ovlasti predstojnika ureda državne uprave u jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave, sukladno odredbama Zakona o sustavu državne uprave.
87. Kakav je odnos Grada Zagreba i Zagrebačke županije?
Grad Zagreb i Zagrebačka županija međusobno surađuju radi rješavanja pitanja od zajedničkog interesa. Sporazumom Grada Zagreba i Zagrebačke županije određuju se ciljevi, uvjeti i oblici suradnje kao i međusobna prava i obveze u rješavanju pitanja od zajedničkog interesa, sukladno Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.
 
Gradska skupština Grada Zagreba i Županijska skupština Zagrebačke županije radi rješavanja pitanja od zajedničkog interesa osnivaju zajedničko vijeće.
Zajedničko vijeće čine gradonačelnik Grada Zagreba i župan Zagrebačke županije te po dva člana obje jedinice koje biraju njihova predstavnička tijela iz reda svojih članova.

Gradska skupština Grada Zagreba i Županijska skupština Zagrebačke županije mogu zajedničkom vijeću povjeriti rješavanje određenih pitanja iz njihovog djelokruga za koja ocijene da su od zajedničkog interesa za obje strane, o čemu se donosi odluka većinom glasova svih članova tijela. 
88. Kako se financira Grad Zagreb?
Grad Zagreb ima svoje prihode kojima u okviru svog djelokruga slobodno raspolaže.

Prihodi Grada Zagreba su:
  • vlastiti porezi, prirez, naknade, doprinosi i pristojbe
  • prihodi od stvari u vlasništvu Grada i imovinskih prava
  • prihodi od trgovačkih društava i drugih pravnih osoba u vlasništvu Grada, odnosno u kojima Grad ima udio ili dionice
  • prihodi od koncesija koje dodjeljuje Gradska skupština
  • novčane kazne i oduzeta imovinska korist za prekršaje koje Grad propiše
  • udio u zajedničkim porezima s Republikom Hrvatskom
  • drugi prihodi određeni zakonom.
Prihodi i rashodi Grada Zagreba utvrđuju se godišnjim proračunom.
89. Tko ima pravo birati članove predstavničkih tijela?

Pravo birati članove predstavničkog tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) imaju birači (hrvatski državljani s navršenih 18 godina života) koji imaju prebivalište na području jedinice za čija se tijela izbori provode.

Članove predstavničkih tijela jedinice imaju pravo birati i državljani drugih država članica Europske unije, u skladu s posebnim zakonom.

90. Tko ima pravo biti biran za člana predstavničkog tijela?

Za člana predstavničkog tijela jedinice ima pravo biti biran birač koji na dan stupanja na snagu odluke o raspisivanja izbora ima prijavljeno prebivalište na području jedinice za čije se predstavničko tijelo izbori provode.

Za člana predstavničkog tijela jedinice ima pravo biti biran državljanin drugih država članica Europske unije, u skladu s posebnim zakonom.
91. Tko ima pravo birati općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i njihove zamjenike?

Pravo birati općinskog načelnika, gradonačelnika i župana i njihove zamjenike imaju birači (hrvatski državljani s navršenih 18 godina života) koji imaju prebivalište na području jedinice za čija se tijela izbori provode.

92. Tko ima pravo biti biran za općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i njihove zamjenike?

Za općinskog načelnika, gradonačelnika i župana te njihovog zamjenika ima pravo biti biran birač koji na dan stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora ima najmanje šest mjeseci prijavljeno prebivalište na području jedinice za čije se tijelo izbori provode.

93. Tko raspisuje lokalne izbore i čime?

Vlada Republike Hrvatske raspisuje izbore za članove predstavničkih tijela jedinica i za općinske načelnike, gradonačelnike i župane te njihove zamjenike.

Odlukom Vlade Republike Hrvatske kojom se raspisuju izbori određuje se dan njihove provedbe.

Od dana raspisivanja izbora do dana održavanja izbora ne može proteći manje od 30 niti više od 60 dana.

94. Kada se održavaju redovni lokalni izbori?

Redovni izbori za članove predstavničkih tijela jedinica te izbori za općinskog načelnika, gradonačelnika i župana i njihove zamjenike održavaju se istodobno, treće nedjelje u svibnju svake četvrte godine.

95. Kada se raspisuju prijevremeni izbori i u kojem se roku održavaju?

Prijevremeni izbori raspisuju se:

- za članove predstavničkih tijela jedinica kojima je mandat prestao zbog raspuštanja, a održavaju se u roku od 90 dana od dana raspuštanja

- za općinskog načelnika, gradonačelnika i župana raspisuju su u slučajevima kada je to propisano zakonom koji uređuje sustav lokalne i područne (regionalne) samouprave, a održavaju se u roku od 90 dana od dana prestanka mandata općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana

- za članove predstavničkog tijela i za općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana u slučaju istovremenog raspuštanja predstavničkog tijela i razrješenja općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana, a održavaju se istodobno, u roku od 90 dana od istovremenog raspuštanja predstavničkog tijela i razrješenja općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana

- za zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana iz redova pripadnika nacionalnih manjina kojem je mandat prestao, a održavaju se u roku od 90 dana od dana prestanka mandata zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana iz reda nacionalnih manjina.

96. Kada počinje i do kada traje mandat članova predstavničkog tijela?

Mandat članova predstavničkih tijela jedinica izabranih na redovnim izborima počinje danom konstituiranja predstavničkog tijela i traje do stupanja na snagu odluke Vlade Republike Hrvatske o raspisivanju izbora, odnosno do stupanja na snagu odluke Vlade Republike Hrvatske o raspuštanju predstavničkih tijela, sukladno zakonu kojim se uređuje lokalna i područna (regionalna) samouprava.

Mandat članova predstavničkih tijela jedinica izabranih na prijevremenim izborima počinje danom konstituiranja predstavničkog tijela i traje do isteka tekućeg mandata predstavničkih tijela izabranih na redovnim izborima.

97. Kada počinje i do kada traje mandat općinskog načelnika, gradonačelnika i župana te njihovih zamjenika?

Mandat općinskog načelnika, gradonačelnika i župana te njihovih zamjenika izabranih na redovnim ili na prijevremenim izborima počinje prvog radnog dana koji slijedi danu objave konačnih rezultata izbora i traje do prvog radnog dana koji slijedi danu objave konačnih rezultata izbora novoga općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana.

Iznimno, mandat općinskog načelnika, gradonačelnika i župana te njihovih zamjenika koje je Vlada Republike razriješila istovremeno kada je i raspustila predstavničko tijelo u toj jedinici, traje do stupanja na snagu odluke Vlade Republike Hrvatske o raspuštanju predstavničkog tijela i razrješenju općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana.
98. Tko su ovlašteni predlagatelji kandidacijskih lista i kandidata?

Ovlašteni predlagatelji kandidacijskih lista i kandidata su političke stranke i birači.

99. Kada je predlaganje kandidacijskih lista i kandidata uvjetovano prikupljanjem potpisa birača?

Za kandidacijske liste (za izbor članova predstavničkih tijela) koje predlažu birači, predlaganje je uvjetovano prikupljenim potpisima birača.

Za kandidata (za izbor općinskog načelnika, gradonačelnika i župana te njihovih zamjenika) kojeg predlažu bilo birači ili političke stranke, predlaganje je uvijek uvjetovano prikupljenim potpisima birača.

100. Koje političke stranke imaju pravo predlagati kandidacijske liste i birače?

Pravo predlaganja kandidacijskih lista i kandidata imaju sve političke stranke registrirane u Republici Hrvatskoj na dan stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora.

Kandidacijske liste i kandidate može predložiti jedna politička stranka te dvije ili više političkih stranaka.

101. Tko u ime birača može podnositi kandidacijske liste i kandidate?

Kada birači predlažu kandidacijske liste i kandidate, podnositelji kandidacijske liste grupe birača, odnosno kandidature kandidata grupe birača, su prva tri po redu potpisnika kandidacijske liste, odnosno kandidature.

Kandidat ujedno može biti i podnositelj/potpisnik svoje kandidacijske liste birača, odnosno kandidature.

102. Tko su sudionici izborne promidžbe?

Sudionici izborne promidžbe su kandidati, nositelji kandidacijskih lista grupe birača, političke stranke, odnosno dvije ili više političkih stranaka, naznačeni na objavljenoj listi kandidata i zbirnoj listi.

103. Koje je vrijeme trajanja izborne promidžbe i izborne šutnje?

Izborna promidžba počinje danom objave zbirnih lista, a prestaje 24 sata prije dana održavanja izbora.

Izborna promidžba za izbor općinskih načelnika, gradonačelnika i župana te njihovih zamjenika u drugom krugu izbora, odnosno u trećem krugu izbora, počinje sljedećeg dana od dana proglašenja rezultata prethodnog kruga izbora, a prestaje 24 sata prije dana novog kruga izbora.

Izborna šutnja počinje protekom izborne promidžbe, a završava na dan održavanja izbora u devetnaest sati. Za vrijeme izborne šutnje zabranjuje se javno predstavljanje i obrazlaganje izbornih programa sudionika biračima, nagovaranje birača da glasuju za određenu kandidacijsku listu ili kandidata, objavljivanje procjena izbornih rezultata kao i objavljivanje prethodnih, neslužbenih rezultata izbora, izjava i intervjua sudionika izborne promidžbe te navođenje njihovih izjava ili pisanih djela.
104. Koje su vrste tijela za provedbu izbora?

Tijela za provedbu izbora su Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske, Izborno povjerenstvo Grada Zagreba, županijska, gradska i općinska izborna povjerenstva te birački odbori.

105. Koje su obveze biračkog odbora prije otvaranja biračkog mjesta?

Birački odbor u pravilu uređuje prostorije biračkog mjesta dan prije izbora, a najkasnije jedan sat prije početka glasovanja.

Birački odbor je dužan na svakom biračkom mjestu prije njegova otvaranja, na biračima vidljivom mjestu, istaknuti oglas sa svim prihvaćenim kandidacijskim listama i zbirne liste, ovisno o vrsti izbora.

Na biračkom mjestu ne smije biti promidžbeni materijal, kao niti u neposrednoj blizini biračkog mjesta.

Birački odbor je dužan na prednju stranu svake glasačke kutije istaknuti glasački listić kakav se ubacuje u tu glasačku kutiju.

106. Koje su obveze biračkog odbora prema biračima na biračkom mjestu?

Predsjednik biračkog odbora ili od njega ovlašteni član dužan je za svakog birača koji pristupi glasovanju utvrditi identitet i provjeriti da li je upisan u izvadak iz popisa birača za dotično biračko mjesto.

Identitet birača utvrđuje se identifikacijskom ispravom, sukladno posebnim zakonima.

Ako birač nije upisan u izvadak iz popisa birača, predsjednik biračkog odbora ili od njega ovlašteni član neće mu dozvoliti glasovanje, osim ako birač svoje biračko pravo na tom biračkom mjestu ne dokaže potvrdom nadležnog državnog tijela, koju je birač dužan predati biračkom odboru i ona je sastavni dio izvatka iz popisa birača za to biračko mjesto.

Nakon utvrđivanja prava na glasovanje na biračkom mjestu, član biračkog odbora biraču predaje glasački listić, objašnjava način popunjavanja i upućuje ga na mjesto glasovanja. Član biračkog odbora dužan je voditi računa o tome da se onemogući uvid u serijski broj listića koji se predaje biraču.

Predsjednik biračkog odbora ili od njega ovlašteni član dužan je biraču pripadniku nacionalne manjine na njegovo traženje predati glasački listić za izbor zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana iz reda pripadnika nacionalne manjine.

107. Kako mora biti uređeno biračko mjesto?

Na svakom biračkom mjestu prostorija za glasovanje mora se opremiti i urediti na način da se osigura tajnost glasovanja, tako da nitko u prostoriji ne može vidjeti kako je birač popunio glasački listić.

Na biračkom mjestu glasački listići moraju biti pomiješani tako da nisu složeni po serijskim brojevima i postavljeni lepezasto licem okrenutim prema dolje da se ne vidi serijski broj listića.

U prostorijama u kojima će se glasovati mogu se isticati državni simboli u skladu s Ustavom Republike Hrvatske i Zakonom o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske te zastavi i lenti Predsjednika Republike Hrvatske. U istim prostorijama mogu se isticati i obilježja županija, gradova, odnosno općina u skladu s njihovim statutima.
108. Čime se obavlja glasovanje?

Glasovanje se obavlja glasačkim listićima. Na glasačkom listiću mora biti naznačena vrsta izbora na koje se odnosi, a svaki glasački listić mora imati otisnut serijski broj.

109. Na koji način se biraju članovi predstavničkih tijela?

Članovi predstavničkih tijela biraju se razmjernim izbornim sustavom, na način da cijelo područje jedinice čini jednu izbornu jedinicu. Svi birači koji imaju prebivalište na području te jedinice i koji pristupe glasovanju, na temelju kandidacijskih lista, biraju sve članove predstavničkog tijela jedinice.

110. Što znači nespojivost dužnosti člana predstavničkog tijela JLP(R)S?

Zakonom o lokalnim izborima propisani su slučajevi nespojivosti dužnosti, odnosno taksativno je propisano što sve član predstavničkog tijela ne može istovremeno biti.

Tako član predstavničkog tijela ne može istovremeno biti npr. predsjednik Republike Hrvatske, ministar, zamjenik i pomoćnik ministra, sudac, sudac Ustavnog suda, pučki pravobranitelj, pročelnik, službenik i namještenik u upravnom odjelu ili službi iste jedinice, član upravnih tijela trgovačkih društava u vlasništvu jedinice ili u kojima jedinica ima većinski paket dionica ili udjela te ravnatelj ustanove ili druge neprofitne pravne osobe kojoj je jedinica osnivač.

Također, član predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave ne može istovremeno biti općinski načelnik i gradonačelnik, odnosno njihov zamjenik, a član predstavničkog tijela jedinice područne (regionalne) samouprave ne može istovremeno biti župan, odnosno njihov zamjenik.

111. U kojem slučaju nastupa mirovanje mandata člana predstavničkog tijela?

Osoba koja obnaša neku od nespojivih dužnosti, a bude izabrana za člana predstavničkog tijela, do dana konstituiranja dužna je o obnašanju nespojive dužnosti, odnosno prihvaćanju dužnosti člana predstavničkog tijela obavijestiti upravno tijelo jedinice nadležno za poslove predstavničkog tijela.

Član predstavničkog tijela koji za vrijeme trajanja mandata prihvati obnašanje nespojive dužnosti dužan je o tome obavijestiti predsjednika predstavničkog tijela u roku od 8 dana od prihvaćanja dužnosti, a mandat mu počinje mirovati protekom toga roka.

Članu predstavničkog tijela koji ne dostavi navedene obavijesti, mandat miruje po sili zakona.

Također, član predstavničkog tijela ima pravo tijekom trajanja mandata staviti svoj mandat u mirovanje iz osobnih razloga, podnošenjem pisanog zahtjeva predsjedniku predstavničkog tijela. Mirovanje mandata na temelju pisanog zahtjeva počinje teći od dana dostave pisanog zahtjeva sukladno pravilima o dostavi propisanim Zakonom o općem upravnom postupku, a ne može trajati kraće od šest mjeseci.

112. Može li nakon prestanka mirovanja mandata član predstavničkog tijela nastaviti s obavljanjem dužnosti?

Može.

Po prestanku obnašanja nespojive dužnosti član predstavničkog tijela nastavlja s obnašanjem dužnosti na temelju prestanka mirovanja mandata, ako podnese pisani zahtjev predsjedniku predstavničkog tijela. Pisani zahtjev dužan je podnijeti u roku od 8 dana od prestanka obnašanja nespojive dužnosti, a mirovanje mandata prestat će osmog dana od dana podnošenja pisanog zahtjeva. Ako član predstavničkog tijela po prestanku obnašanja nespojive dužnosti ne podnese pisani zahtjev, smatrat će se da mu mandat miruje iz osobnih razloga.

Član predstavničkog tijela kojem mandat miruje na osobni zahtjev, nastavlja s obnašanjem dužnosti na temelju prestanka mirovanja mandata (protekom najmanje šest mjeseci), osmog dana od dostave obavijesti predsjedniku predstavničkog tijela.

Nastavljanje s obnašanjem dužnosti člana predstavničkog tijela na temelju prestanka mirovanja mandata može se tražiti jedanput u tijeku trajanja mandata.

113. Tko obavlja dužnost člana predstavničkog tijela umjesto člana kojem mandat miruje ili prestane?

Članovi predstavničkih tijela imaju zamjenike koji obnašaju tu dužnost ukoliko članu predstavničkog tijela mandat miruje ili prestane prije isteka vremena na koje je izabran.

Na sjednici predstavničkog tijela umjesto člana predstavničkog tijela koji je stavio mandat u mirovanje ili mu je mandat prestao po sili zakona, pravo sudjelovanja i odlučivanja ima zamjenik tog člana određen sukladno odredbama Zakona.

114. Na koji način prestaje dužnost člana predstavničkog tijela po sili zakona?

Članu predstavničkog tijela mandat prestaje u sljedećim slučajevima:

1. ako podnese ostavku, danom dostave pisane ostavke sukladno pravilima o dostavi propisanim Zakonom o općem upravnom postupku,

2. ako je pravomoćnom sudskom odlukom potpuno lišen poslovne sposobnosti, danom pravomoćnosti sudske odluke,

3. ako je pravomoćnom sudskom presudom osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju dužem od 6 mjeseci, danom pravomoćnosti sudske presude,

4. ako mu prestane prebivalište s područja jedinice, danom prestanka prebivališta,

5. ako mu prestane hrvatsko državljanstvo, danom prestanka državljanstva sukladno odredbama zakona kojim se uređuje hrvatsko državljanstvo,

6. smrću.

Pisana ostavka člana predstavničkog tijela treba biti zaprimljena najkasnije 3 dana prije zakazanog održavanja sjednice predstavničkog tijela. Pisana ostavka člana predstavničkog tijela treba biti ovjerena kod javnog bilježnika najranije 8 dana prije podnošenja iste. U protivnom ne proizvodi pravni učinak.

Članu predstavničkog tijela kojem prestane hrvatsko državljanstvo, a koji je državljanin države članice Europske unije, mandat ne prestaje prestankom hrvatskog državljanstva.
115. Kako se određuje zamjenik člana predstavničkog tijela?

Člana predstavničkog tijela izabranog na kandidacijskoj listi političke stranke zamjenjuje neizabrani kandidat s iste liste s koje je izabran i član kojem je mandat prestao ili mu miruje, a određuje ga politička stranka koja je bila predlagatelj kandidacijske liste.

Člana predstavničkog tijela izabranog na kandidacijskoj listi dviju ili više političkih stranaka zamjenjuje neizabrani kandidat s iste liste s koje je izabran i član kojem je mandat prestao ili mu miruje, a određuju ga političke stranke sukladno sporazumu, odnosno ako sporazum nije zaključen, određuju ga dogovorno, a ako ne postignu dogovor, zamjenjuje ga prvi sljedeći neizabrani kandidat s liste. O sklopljenom sporazumu kao i postignutom dogovoru političke stranke dužne su obavijestiti nadležno upravno tijelo jedinice.

Člana predstavničkog tijela izabranog na kandidacijskoj listi grupe birača zamjenjuje prvi sljedeći neizabrani kandidat s liste.

Člana predstavničkog tijela izabranog na kandidacijskoj listi političke stranke koja je nakon provedenih izbora brisana iz registra političkih stranaka zamjenjuje prvi sljedeći neizabrani kandidat s liste.
116. Kako se utvrđuju rezultati izbora članova predstavničkog tijela?
Pravo na sudjelovanje u diobi mjesta u predstavničkom tijelu jedinice imaju liste koje na izborima dobiju najmanje 5% važećih glasova birača.
Broj članova predstavničkog tijela jedinice koji će biti izabran sa svake kandidacijske liste utvrđuje se na način da se ukupan broj važećih glasova koje je dobila svaka lista dijeli s brojevima od jedan do, zaključno, broja koliko se članova predstavničkog tijela jedinice bira, pri čemu se uvažavaju i decimalni ostaci. Od svih tako dobivenih rezultata, mjesta u predstavničkom tijelu osvajaju one liste na kojima se iskaže onoliko brojčano najvećih rezultata uključujući decimalne ostatke koliko se članova predstavničkog tijela bira. Svaka od tih lista dobiva onoliki broj mjesta u predstavničkom tijelu koliko je postigla pojedinačnih rezultata među onoliko brojčano najvećih rezultata koliko se članova predstavničkog tijela bira.
Ako su glasovi tako podijeljeni da se ne može utvrditi koja bi između dviju ili više lista dobila mjesto u predstavničkom tijelu, ono će pripasti onoj listi koja je dobila više glasova.
Ako su dvije ili više lista dobile isti broj glasova te se ne može utvrditi koja bi lista dobila mjesto u predstavničkom tijelu, ono će pripasti svakoj od tih lista.  Ako su dvije ili više ostvarile pravo na mjesto u predstavničkom tijelu, broj članova predstavničkog tijela povećat će se i u tom slučaju broj članova predstavničkog tijela može biti paran.
117. Tko saziva konstituirajuće sjednice i kako teče postupak konstituiranja predstavničkog tijela?

Konstituirajuće sjednice predstavničkih tijela jedinica saziva čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove lokalne i područne (regionalne) samouprave ili osoba koju on ovlasti.

Prva, konstituirajuća sjednica predstavničkih tijela jedinica sazvat će se u roku od 30 dana od dana objave konačnih rezultata izbora.

Ako se predstavničko tijelo ne konstituira na prvoj sazvanoj sjednici, ovlašteni sazivač sazvat će novu konstituirajuću sjednicu u roku od 30 dana od dana kada je prethodna sjednica trebala biti održana. Ako se predstavničko tijelo ne konstituira ni na toj sjednici, ovlašteni sazivač sazvat će novu konstituirajuću sjednicu u nastavnom roku od 30 dana.

Konstituirajućoj sjednici predstavničkog tijela do izbora predsjednika predsjeda prvi izabrani član s kandidacijske liste koja je dobila najviše glasova. Ukoliko je više lista dobilo isti najveći broj glasova konstituirajućoj sjednici predsjedat će prvi izabrani kandidat s liste koja je imala manji redni broj na glasačkom listiću.

Predstavničko tijelo jedinice smatra se konstituiranim izborom predsjednika sukladno odredbama posebnog zakona.

Ako se predstavničko tijelo ne konstituira u zadanim rokovima, raspisat će se novi izbori.

118. Kakvim se sustavom biraju općinski načelnici, gradonačelnici i župani?

Općinski načelnici, gradonačelnici i župani biraju se većinskim izbornim sustavom u kojem cijelo područje općine, grada, županije i Grada Zagreba čini jednu izbornu jedinicu.

119. Što je nespojivost dužnosti općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i njihovih zamjenika?

Zakonom o lokalnim izborima taksativno su pobrojane dužnosti koje su nespojive s dužnošću općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i njihovih zamjenika, odnosno propisano je što sve općinski načelnici, gradonačelnici i župani te njihovi zamjenici za vrijeme dok obnašaju dužnost ne mogu biti.

Tako općinski načelnik, gradonačelnik i župan te njihovi zamjenici za vrijeme obnašanja dužnosti ne mogu biti npr. Predsjednik Republike Hrvatske, predsjednik i potpredsjednik Vlade, ministar, zamjenik i pomoćnik ministra, predsjednik i sudac Ustavnog suda, pravobranitelj za djecu, rektor i prorektor sveučilišta, predsjednik i član uprave trgovačkih društava koja su u većinskom državnom vlasništvu, pročelnik, službenik i namještenik u upravnim odjelima ili službama jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave, član upravnih tijela i nadzornih odbora trgovačkih društava u vlasništvu jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave ili u kojima jedinica ima većinski paket dionica ili udjela, ravnatelj i djelatnik te član upravnog vijeća ustanove ili druge neprofitne pravne osobe kojoj je jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave osnivač.

Isto tako, ne mogu biti članovi predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave, a župan i njegovi zamjenici ne mogu biti ni članovi predstavničkog tijela jedinice područne (regionalne) samouprave.

120. Što ako osoba izabrana za općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i njihovog zamjenika obavlja nespojivu dužnost?

Osoba koja obnaša nespojivu dužnost, osim osoba kojima je ovim Zakonom zabranjeno kandidiranje, može se kandidirati, a ako bude izabrana, mora podnijeti ostavku na nespojivu dužnost u roku od 8 dana od dana koji slijedi danu proglašenja konačnih rezultata izbora.

Općinski načelnik, gradonačelnik i župan te njihovi zamjenici koji za vrijeme obnašanja dužnosti prihvate nespojivu dužnost, moraju podnijeti ostavku u roku od 8 dana od prihvaćanja nespojive dužnosti.

Ako općinski načelnik, gradonačelnik i župan te njihovi zamjenici ne podnesu navedene ostavke, prestaje im mandat po sili zakona.

Općinskom načelniku, gradonačelniku i županu te njihovim zamjenicima izabranim u predstavničko tijelo čiji članovi ne mogu biti, mandat u predstavničkom tijelu miruje po sili zakona.

121. Kada općinski načelnik, gradonačelnik i župan te njihovi zamjenici stupaju na dužnost?

Općinski načelnik, gradonačelnik i župan te njihovi zamjenici stupaju na dužnost prvog radnog dana koji slijedi danu objave konačnih rezultata izbora.

122. Kada nastupa prestanak mandata općinskom načelniku, gradonačelniku, odnosno županu i njihovim zamjenicima po sili zakona?

Općinskom načelniku, gradonačelniku, odnosno županu i njihovim zamjenicima mandat prestaje po sili zakona:

1. ako podnese ostavku, danom dostave pisane ostavke sukladno pravilima o dostavi propisanim Zakonom o općem upravnom postupku,

2. ako mu je pravomoćnom sudskom odlukom oduzeta poslovna sposobnost, danom pravomoćnosti sudske odluke o oduzimanju poslovne sposobnosti,

3. ako je pravomoćnom sudskom presudom osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju dužem od jednog mjeseca, danom pravomoćnosti sudske presude,

4. ako mu prestane prebivalište na području jedinice, danom prestanka prebivališta,

5. ako mu prestane hrvatsko državljanstvo, danom prestanka državljanstva sukladno odredbama zakona kojim se uređuje hrvatsko državljanstvo,

6. smrću.

123. Na koji način se utvrđuje tko je izabran za općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana?

Općinski načelnik, gradonačelnik i župan te njihovi zamjenici biraju se većinom glasova svih birača koji su glasovali prema evidenciji u izvatku iz popisa birača i priloženim potvrdama za glasovanje.

Za općinskog načelnika, gradonačelnika i župana izabran je kandidat koji na izborima dobije više od 50% glasova birača koji su glasovali (prvi krug glasovanja).

Iznimno, ako se za izbor općinskog načelnika, gradonačelnika i župana kandidirao samo jedan ili samo dva kandidata, za općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana izabran je kandidat koji na izborima dobije najveći broj glasova.

124. Kako se utvrđuje koji je kandidat izabran u drugom krugu glasovanja za izbor općinskog načelnika, gradonačelnika i župana?

U drugom krugu glasovanja izabran je kandidat koji dobije veći broj glasova birača koji su glasovali.

Ako u drugom krugu glasovanja oba kandidata dobiju jednak broj glasova, održat će se treći krug glasovanja na način i po postupku propisanim za drugi krug glasovanja.

Ako u trećem krugu glasovanja oba kandidata dobiju jednak broj glasova, izborni postupak ponovit će se u cijelosti.

125. Na koji način se određuje zastupljenost nacionalnih manjina u predstavničkom tijelu?
Zastupljenost nacionalnih manjina u predstavničkim tijelima jedinica određuje se sukladno odredbama Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina.  Za određivanje broja pripadnika nacionalne manjine u predstavničkom tijelu jedinice mjerodavni su službeni rezultati popisa stanovništva.
Broj članova predstavničkog tijela iz reda pripadnika pojedine nacionalne manjine (sukladno odredbama Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina) utvrdit će se tako da se udio pojedine nacionalne manjine u ukupnom stanovništvu te jedinice pomnoži s brojem članova predstavničkog tijela jedinice, a dobiveni broj zaokružuje se na cijeli broj bez decimalnog ostatka. Ako manjina koja sudjeluje u ukupnom stanovništvu jedinice s najmanje 5% ne ostvari pravo na zastupljenost u predstavničkom tijelu, ta manjina ima pravo na jednog člana predstavničkog tijela.
Osim navedene zastupljenosti pripadnici nacionalnih manjina ostvaruju pravo na zastupljenost u predstavničkom tijelu i u onim jedinicama u kojima je neovisno o udjelu pripadnika nacionalnih manjina u ukupnom stanovništvu jedinice, pravo na zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina u predstavničkom tijelu propisano statutom jedinice.
 
126. Što ako se ne postigne odgovarajuća zastupljenost nacionalnih manjina u predstavničkom tijelu na provedenim izborima?

Ako se primjenom odredaba Zakona o lokalnim izborima ne postigne odgovarajuća zastupljenost nacionalnih manjina u predstavničkom tijelu, Vlada Republike Hrvatske raspisat će dopunske izbore za predstavnike nacionalnih manjina u roku od 90 dana od konstituiranja predstavničkog tijela jedinice.

127. Tko ima pravo birati i biti biran na dopunskim izborima?

Na dopunskim izborima pravo birati i biti biran imaju samo birači iz reda pripadnika nacionalnih manjina koji imaju pravo na zastupljenost i prebivalište na području jedinice.

128. Koji se trenutak smatra odlučnim za osiguravanje zastupljenosti nacionalnih manjina u predstavničkom tijelu jedinice?

Smatrat će se da je zastupljenost nacionalnih manjina u predstavničkom tijelu jedinica osigurana tijekom čitavog mandata predstavničkog tijela ako je osigurana u trenutku proglašenja konačnih rezultata izbora (redovnih i dopunskih).

129. Kako se određuje pravo na zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana iz redova nacionalnih manjina?

Pravo na zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana iz redova nacionalnih manjina određuje se sukladno odredbama Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i zakona kojim se uređuje sustav lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Pravo na zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina imaju i nacionalne manjine kojima je neovisno o udjelu pripadnika nacionalnih manjina u ukupnom stanovništvu jedinice, pravo na zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina propisano statutom jedinice.

130. Na koji način se obavlja izbor zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana iz redova nacionalnih manjina, tko može predlagati kandidata, birati i biti biran?

Zamjenik općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina bira se neposredno na izborima tajnim glasovanjem na mandat od četiri godine, istovremeno, na isti način i po istom postupku kao i općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan.

Pravo birati zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina imaju samo birači pripadnici manjina koje imaju pravo na zamjenika te imaju prebivalište u jedinici.

Pravo biti biran za zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina ima birač iz reda pripadnika nacionalnih manjina koji na dan stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora ima najmanje šest mjeseci prijavljeno prebivalište na području jedinice za čije se tijelo izbori provode.

Pravo predlaganja kandidata za zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina imaju političke stranke registrirane u Republici Hrvatskoj i birači.

131. Tko može promatrati izborni postupak, provedbu izbora te rad izbornih tijela?

Pravo promatrati izborni postupak, provedbu izbora te rad izbornih tijela imaju:

– promatrači političkih stranaka registriranih u Republici Hrvatskoj koje su predložile kandidacijsku listu, odnosno kandidata (dalje: promatrači političkih stranaka),

– promatrači birača koji su predložili kandidacijsku listu birača, odnosno kandidata (dalje: promatrači birača),

– promatrači nevladinih udruga registriranih u Republici Hrvatskoj kao udruga koja djeluje na području neovisnog promatranja izbornih postupaka i/ili promicanja ljudskih i građanskih prava - promatrači nevladinih udruga,

– promatrači međunarodnih organizacija koje djeluju u Republici Hrvatskoj – strani promatrači.

132. Tko nadzire ustavnost i zakonitost izbora?

Ustavnost i zakonitost izbora nadzire Ustavni sud Republike Hrvatske.

133. Tko može podnijeti prigovor zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja ili u postupku izbora?

Prigovor zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja ili u postupku izbora za članove predstavničkih tijela jedinica mogu podnijeti političke stranke, nositelji kandidacijske liste birača, kandidati, najmanje 100 birača ili najmanje 5% birača jedinice u kojoj se provode izbori.

U postupku kandidiranja ili u postupku izbora za izvršno tijelo jedinice prigovor mogu podnijeti političke stranke, kandidati, najmanje 100 birača ili najmanje 5% birača jedinice u kojoj se provode izbori.

Ako je kandidacijsku listu ili kandidata predložilo više političkih stranaka, prigovor će se smatrati pravovaljanim i kad ga je podnijela samo jedna politička stranka. Političke stranke će na temelju svojih statuta odrediti tko se ima smatrati ovlaštenim podnositeljem prigovora.

134. Tko odlučuje o prigovorima zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja ili u postupku izbora?

Prigovor zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja i u postupku izbora za članove županijske skupštine i Gradske skupštine Grada Zagreba i župana i gradonačelnika Grada Zagreba podnosi se Državnom izbornom povjerenstvu.

Prigovor zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja i u postupku izbora za članove općinskog i gradskog vijeća, općinskih načelnika i gradonačelnika podnosi se županijskom izbornom povjerenstvu.

Navedeni prigovori podnose se u roku od 48 sati računajući od isteka dana kad je izvršena radnja na koju je stavljen prigovor.

Državno izborno povjerenstvo, odnosno županijsko izborno povjerenstvo dužno je donijeti rješenje o prigovoru u roku od 48 sati od dana kada je prigovor dostavljen, odnosno od dana kada su dostavljeni izborni materijali na koje se prigovor odnosi.

135. Kome se podnosi žalba protiv rješenja o prigovoru?
Protiv rješenja nadležnog izbornog povjerenstva podnositelj prigovora ima pravo podnijeti žalbu Ustavnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem nadležnog izbornog povjerenstva u roku od 48 sati računajući od dana primitka pobijanog rješenja.
Ustavni sud Republike Hrvatske će o žalbi odlučiti u roku od 48 sati od dana primitka žalbe.