Sustav lokalne i područne (regionalne) samouprave

SADRŽAJ PREDMETA

 

  1. Opće odredbe (vrste jedinica i njihova obilježja) Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi
  2. Samoupravni djelokrug općine, grada i županije
  3. Neposredno sudjelovanje građana u odlučivanju
  4. Tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave – vrste; predstavničko tijelo u općini, gradu i županiji, trajanje mandata, predsjednik i članovi predstavničkog tijela, sazivanje sjednica predstavničkog tijela, poslovi i način rada predstavničkog tijela; izvršno tijelo u općini, gradu i županiji, uloga zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika i župana, opoziv općinskog načelnika, gradonačelnika i župana, prestanak mandata i prijevremeni izbori, ovlasti i poslovi izvršnog tijela
  5. Upravna tijela – vrste, ustrojavanje i upravljanje upravnim tijelima
  6. Mjesna samouprava – oblici, tijela, način izbora tijela
  7. Imovina i financiranje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave – imovina, prihodi, temeljni financijski akt
  8. Akti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave – opći akti (donošenje i stupanje na snagu) i pojedinačni akti (donošenje i pravna zaštita), nadzor zakonitosti pojedinačnih neupravnih akata (tijela za provedbu nadzora i njihovo postupanje)
  9. Nadzor zakonitosti rada i općih akata – nadzor zakonitosti rada predstavničkog tijela (tijelo za provedbu nadzora i njegovo postupanje), nadzor zakonitosti općih akata (tijela za provedbu nadzora i njihovo postupanje), nadzor zakonitosti statuta (tijelo za provedbu nadzora i njegovo postupanje)
  10. Raspuštanje predstavničkog tijela – razlozi, pravna zaštita
  11. Istovremeno raspuštanje predstavničkog tijela i razrješenje općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovog zamjenika – razlog, pravna zaštita
  12. Povjerenici Vlade Republike Hrvatske – imenovanje
  13. Granice jedinica lokalne samouprave
  14. Promjene područja, promjene sjedišta i osnivanje novih jedinica lokalne samouprave  
  15. Status i poslovi Grada Zagreba
  16. Tijela Grada Zagreba
  17. Upravna tijela Grada Zagreba  
  18. vlastiti izvori sredstava općine, grada i županije
  19. općinski, gradski i županijski porezi



PITANJA I ODGOVORI ZA PONAVLJANJE

1. Koje su vrste jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave?

Jedinice lokalne samouprave su općine i gradovi. Jedinice područne (regionalne) samouprave su županije.

2. Koja su osnovna obilježja općina, gradova i županija?

Općina je jedinica lokalne samouprave koja se osniva, u pravilu, za područje više naseljenih mjesta koja predstavljaju prirodnu, gospodarsku i društvenu cjelinu, te koja su povezana zajedničkim interesima stanovništva.

Grad je jedinica lokalne samouprave u kojoj je sjedište županije te svako mjesto koje ima više od 10.000 stanovnika, a predstavlja urbanu, povijesnu, prirodnu, gospodarsku i društvenu cjelinu. U sastav grada kao jedinice lokalne samouprave mogu biti uključena i prigradska naselja koja s gradskim naseljem čine gospodarsku i društvenu cjelinu te su s njim povezana dnevnim migracijskim kretanjima i svakodnevnim potrebama stanovništva od lokalnog značenja.

Županija je jedinica područne (regionalne) samouprave čije područje predstavlja prirodnu, povijesnu, prometnu, gospodarsku, društvenu i samoupravnu cjelinu, a ustrojava se radi obavljanja poslova od područnoga (regionalnog) interesa.

3. Može li se status grada priznati jedinici koja ima manje od 10.000 stanovnika?
Može, iznimno, ako postoje posebni razlozi - povijesni, gospodarski, geoprometni.
 
4. Kako se osnivaju općine, gradovi i županije i imaju li pravnu osobnost?

Općine, gradovi i županije osnivaju se zakonom.

Da, općine, gradovi i županije su pravne osobe.
 
5. Koji je temeljni opći akt svake jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i što se njime uređuje?

Statut je temeljni opći akt općine, grada i županije.

Statutom se podrobnije uređuje samoupravni djelokrug općine, grada, odnosno županije, njena obilježja, javna priznanja, ustrojstvo, ovlasti i način rada tijela, način obavljanja poslova, oblici konzultiranja građana, provođenje referenduma u pitanjima iz djelokruga, mjesna samouprava, ustrojstvo i rad javnih službi, oblici suradnje jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave te druga pitanja od važnosti za ostvarivanje prava i obveza.
 

6. Tko donosi statut općine, grada i županije i kojom većinom?

Statut donosi predstavničko tijelo općine, grada i županije, većinom ukupnog broja članova predstavničkog tijela.

7. Koji poslovi spadaju u samoupravni djelokrug općina i gradova?
Općine i gradovi u svom samoupravnom djelokrugu obavljaju poslove lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni državnim tijelima, i to osobito poslove koji se odnose na:
  • uređenje naselja i stanovanje
  • prostorno i urbanističko planiranje
  • komunalno gospodarstvo
  • brigu o djeci
  • socijalnu skrb
  • primarnu zdravstvenu zaštitu
  • odgoj i osnovno obrazovanje
  • kulturu, tjelesnu kulturu i šport
  • zaštitu potrošača
  • zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša
  • protupožarnu i civilnu zaštitu
  • promet na svom području
  • te ostale poslove sukladno posebnim zakonima.
8. Koji gradovi imaju status velikog grada?

Veliki gradovi su jedinice lokalne samouprave koje su ujedno gospodarska, financijska, kulturna, zdravstvena, prometna i znanstvena središta razvitka šireg okruženja i koji imaju više od 35.000 stanovnika.

9. Koji poslovi spadaju u samoupravni djelokrug velikih gradova i gradova sjedišta županija?
Veliki gradovi obavljaju poslove lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana i to osobito poslove koji se odnose na:
  • uređenje naselja i stanovanje
  • prostorno i urbanističko planiranje
  • komunalno gospodarstvo
  • brigu o djeci
  • socijalnu skrb
  • primarnu zdravstvenu zaštitu
  • odgoj i obrazovanje
  • kulturu, tjelesnu kulturu i šport
  • zaštitu potrošača
  • zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša
  • protupožarnu i civilnu zaštitu
  • promet na svom području
  • održavanje javnih cesta
  • izdavanje građevinskih i lokacijskih dozvola, drugih akata vezanih uz gradnju, te provedbu dokumenata prostornog uređenja
  • te ostale poslove sukladno posebnim zakonima.
10. Koji poslovi spadaju u samoupravni djelokrug županija?
Županija u svom samoupravnom djelokrugu obavlja poslove od područnoga (regionalnog) značaja, a osobito poslove koji se odnose na:
  • obrazovanje
  • zdravstvo
  • prostorno i urbanističko planiranje
  • gospodarski razvoj
  • promet i prometnu infrastrukturu
  • održavanje javnih cesta
  • planiranje i razvoj mreže obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova
  • izdavanje građevinskih i lokacijskih dozvola, drugih akata vezanih uz gradnju te provedbu dokumenata prostornog uređenja za područje županije izvan područja velikoga grada te ostale poslove sukladno posebnim zakonima.
11. Koji su oblici neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju?
Oblici neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju su:
  • referendum
  • izjašnjavanje na mjesnim zborovima građana
  • predlaganje donošenja određenog akata ili rješavanje određenog pitanja iz djelokruga predstavničkih tijela
  • podnošenje predstavki i pritužbi na rad tijela jedinica, odnosno na rad upravnih tijela.
12. Tko može predložiti raspisivanje referenduma te tko raspisuje referendum?

Raspisivanje referenduma može predložiti jedna trećina članova predstavničkog tijela, općinski načelnik, gradonačelnik ili župan, te 20% ukupnog broja birača u jedinici za koju se traži raspisivanje referenduma, a u općini, gradu i Gradu Zagrebu i većina vijeća mjesnih odbora, odnosno gradskih četvrti ili gradskih kotareva na području općine, grada, odnosno Grada Zagreba.

Referendum na temelju odredaba zakona i statuta raspisuje predstavničko tijelo.

13. O kojim pitanjima se može odlučivati na referendumu?

Na referendumu se može odlučivati o prijedlogu o promjeni statuta, o prijedlogu općeg akta ili drugog pitanja iz djelokruga predstavničkog tijela kao i o drugim pitanjima određenim zakonom i statutom.

14. U kojem slučaju predstavničko tijelo mora raspisati referendum i što ako ga ne raspiše?

Ako je raspisivanje referenduma predložilo 20% od ukupnog broja birača u jedinici, predstavničko tijelo dostavit će zaprimljeni prijedlog središnjem tijelu državne uprave nadležnom za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu u roku od 8 dana od zaprimanja prijedloga. Središnje tijelo državne uprave nadležno za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu će u roku od 60 dana od dostave utvrditi ispravnost podnesenog prijedloga, odnosno utvrditi je li prijedlog podnesen od potrebnog broja birača u jedinici i je li referendumsko pitanje sukladno odredbama Zakona te odluku o utvrđenom dostaviti predstavničkom tijelu. Ako središnje tijelo državne uprave nadležno za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu utvrdi da je prijedlog ispravan, predstavničko tijelo raspisat će referendum u roku od 30 dana od zaprimanja odluke.

Ako predstavničko tijelo ne raspiše referendum u navedenom slučaju, Vlada Republike Hrvatske raspustit će to predstavničko tijelo.

15. Tko ima pravo glasovanja na referendumu?

Pravo glasovanja na referendumu imaju građani koji imaju prebivalište na području općine, grada, odnosno županije i upisani su u popis birača.

16. Je li odluka donesena na referendumu obvezatna za predstavničko tijelo?

Odluka donesena na referendumu obvezatna je za predstavničko tijelo, osim odluke donesene na savjetodavnom referendumu koja nije obvezatna.

17. Mogu li građani podnositi prijedloge predstavničkom tijelu?

Građani imaju pravo predstavničkom tijelu predlagati dono­še­nje određenog akta ili rješavanje određenog pitanja iz njegovog djelokruga.

18. Mora li predstavničko tijelo raspravljati o prijedlogu građana?

Predstavničko tijelo mora raspravljati o prijedlogu građana za donošenje određenog akta ili rješavanje određenog pitanja iz njegovog djelokruga, ako taj prijedlog potpisom podrži najmanje 10% birača upisanih u popis birača jedinice.

19. Za što su tijela jedinica dužna građanima i pravnim osobama omogućiti podnošenje predstavki i pritužbi?

Tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dužna su omogućiti građanima i pravnim osobama podnošenje predstavki i pritužbi na svoj rad i na rad njihovih upravnih tijela te na nepravilan odnos zaposlenih u tim tijelima kad im se obraćaju radi ostvarivanja svojih prava i interesa ili izvršavanja svojih građanskih dužnosti.

20. Koje su vrste tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave?

Dvije su vrste tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave - predstavničko i izvršno tijelo.

21. Koje je predstavničko tijelo u općini, gradu, županiji?
Predstavničko tijelo u općini je općinsko vijeće, u gradu gradsko vijeće, u županiji županijska skupština.
22. Koliko traje mandat članova predstavničkog tijela, kakav je njihov mandat i na koji način oni obavljaju dužnost?

Mandat člana predstavničkog tijela izabranog na redovnim izborima traje četiri godine. Mandat člana predstavničkog tijela izabranog na prijevremenim izborima traje do isteka tekućeg mandata predstavničkog tijela izabranog na redovnim izborima.

Članovi predstavničkog tijela nemaju obvezujući mandat i nisu opozivi.

Član predstavničkog tijela dužnost obavlja počasno i za to ne prima plaću, već ima pravo na naknadu u skladu s odlukom predstavničkog tijela.

23. Kada se predstavničko tijelo smatra konstituiranim?

Predstavničko tijelo smatra se konstituiranim izborom predsjednika na prvoj sjednici na kojoj je nazočna većina članova predstavničkog tijela.

24. Tko bira predsjednik predstavničkog tijela te koje su njegova prava i dužnosti?

Predsjednika predstavničkog tijela biraju članovi predstavničkog tijela, većinom glasova svih članova.

Predsjednik saziva sjednice predstavničkog tijela, predsjeda sjednicama i predstavlja to tijelo. Predsjednik predstavničkog tijela saziva sjednice predstavničkog tijela po potrebi, a najmanje jednom u tri mjeseca.

25. Kada je predsjednik predstavničkog tijela dužan sazvati sjednicu predstavničkog tijela?

Predsjednik je dužan sazvati sjednicu predstavničkog tijela na obrazloženi zahtjev najmanje jedne trećine članova predstavničkog tijela u roku od 15 dana od primitka zahtjeva.

26. Što se događa u slučaju kada predsjednik ne sazove sjednicu predstavničkog tijela na obrazloženi zahtjev najmanje jedne trećine članova?

U tom slučaju sjednicu će na obrazloženi zahtjev najmanje jedne trećine članova predstavničkog tijela sazvati općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan u roku od 8 dana.

Ako ni tada sjednica ne bude sazvana, sjednicu može sazvati, na obrazloženi zahtjev najmanje jedne trećine članova predstavničkog tijela, čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove lokalne i područne (regionalne) samouprave. 

27. Koje poslove obavlja predstavničko tijelo?
Predstavničko tijelo:
  • donosi statut jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave,
  • donosi odluke i druge opće akte kojima uređuje pitanja iz samoupravnog djelokruga jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave,
  • osniva radna tijela, bira i razrješuje članove tih tijela te bira, imenuje i razrješuje i druge osobe određene zakonom, drugim propisom ili statutom,
  • uređuje ustrojstvo i djelokrug upravnih tijela jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave,
  • osniva javne ustanove i druge pravne osobe za obavljanje gospodarskih, društvenih, komunalnih i drugih djelatnosti od interesa za jedinicu lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave,
  • obavlja i druge poslove koji su zakonom ili drugim propisom stavljeni u djelokrug predstavničkog tijela.
28. Na koji način radi predstavničko tijelo i kako donosi odluke?

Predstavničko tijelo radi na sjednicama koje su javne. Nazočnost javnosti može se isključiti samo iznimno u slučajevima predviđenim posebnim zakonom i općim aktom jedinice.

Sjednica predstavničkog tijela može se održati ako joj je nazočna većina članova predstavničkog tijela. Predstavničko tijelo donosi odluke većinom glasova ako je na sjednici nazočna većina članova predstavničkog tijela.

Statut jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, proračun i godišnji obračun donose se većinom glasova svih članova predstavničkog tijela, a poslovnikom predstavničkog tijela mogu se odrediti i druga pitanja o kojima se odlučuje većinom glasova svih članova predstavničkog tijela. 

29. Koje je izvršno tijelu u općini, gradu i županiji?

Izvršno tijelu u općini je općinski načelnik, u gradu gradonačelnik i u županiji župan.

 
30. Na koji način se biraju općinski načelnik, gradonačelnik, župan i njihovi zamjenici?

Općinski načelnik, gradonačelnik, župan i njihovi zamjenici biraju se na neposrednim izborima sukladno posebnom zakonu.

31. Što je potrebno učiniti kada općinskom načelniku, gradonačelniku, odnosno županu mandat prestane po sili zakona?

U slučaju prestanka mandata općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana po sili zakona, u slučajevima propisanim posebnim zakonom, pročelnik upravnog tijela nadležnog za službeničke odnose će u roku od 8 dana od prestanka mandata obavijestiti Vladu Republike Hrvatske o prestanku mandata, radi raspisivanja prijevremenih izbora u slučajevima propisanim Zakonom.

32. Mogu li se općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan i njihovi zamjenici mogu opozvati?

Općinski načelnik, gradonačelnik i župan te njihovi zamjenici mogu se opozvati putem referenduma.

33. Tko raspisuje referendum za opoziv i na čiji prijedlog?

Raspisivanje referenduma za opoziv može predložiti 20% ukupnog broja birača u jedinici u kojoj se traži opoziv općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovog zamjenika koji je izabran zajedno s njima.

Ako je prijedlog podnesen od potrebnog broja birača u jedinici, predstavničko tijelo raspisat će referendum za opoziv općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovog zamjenika koji je izabran zajedno s njima.

34. U kojem slučaju će se raspisati prijevremeni izbori za općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovog zamjenika i tko će obnašati dužnost do provedbe prijevremenih izbora?

Ako je prestanak mandata općinskog načelnika, gradonačelnika i župana nastupio prije isteka dvije godine mandata, u toj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave raspisat će se prijevremeni izbori za općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovog zamjenika.

Do provedbe prijevremenih izbora dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana obnašat će njegov zamjenik koji je izabran zajedno s njim, a ako je mandat prestao i zamjeniku, do provedbe prijevremenih izbora dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana obnašat će povjerenik Vlade Republike Hrvatske.

Također, ako je prestanak mandata općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovog zamjenika nastupio opozivom, u toj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave raspisat će se prijevremeni izbori za općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovog zamjenika.

Do provedbe prijevremenih izbora dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana obnašat će povjerenik Vlade Republike Hrvatske.

35. U kojem slučaju se neće raspisati prijevremeni izbori za općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovog zamjenika?

Ako je prestanak mandata općinskog načelnika, gradonačelnika i župana nastupio nakon isteka dvije godine mandata, u toj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave neće se raspisati prijevremeni izbori za općinskog načelnika, gradonačelnika i župana, a dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika i župana do kraja mandata obnašat će njegov zamjenik koji je izabran zajedno s njim.

36. Hoće li se raspisivati prijevremeni izbori ako za vrijeme trajanja mandata općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana prestane mandat samo njihovom zamjeniku (koji je izabran zajedno s njima)?

Ako za vrijeme trajanja mandata općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana prestane mandat samo njihovom zamjeniku, u toj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave neće se raspisati prijevremeni izbori za njihovog zamjenika.

37. Što se događa ako prestane mandat zamjeniku koji obnaša dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana?

Ako prestane mandat zamjeniku koji obnaša dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika i župana, u toj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave raspisat će se prijevremeni izbori za općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovog zamjenika.

Do provedbe prijevremenih izbora dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana obnašat će povjerenik Vlade Republike Hrvatske.

38. Što se događa ako prestane mandat zamjeniku općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana izabranom iz reda pripadnika nacionalnih manjina?

U tom slučaju raspisat će se prijevremeni izbori za zamjenika iz reda pripadnika nacionalnih manjina.

39. Koliko zamjenika imaju općinski načelnici, gradonačelnici i župani te kako se oni biraju?

U jedinicama lokalne samouprave koje imaju do 10.000 stanovnika općinski načelnik, odnosno gradonačelnik ima jednog zamjenika koji se bira na neposrednim izborima sukladno posebnom zakonu.

U jedinicama lokalne samouprave koje imaju više od 10.000 stanovnika, u gradovima sjedištima županija, odnosno županijama općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan imaju dva zamjenika koji se biraju na neposrednim izborima sukladno posebnom zakonu.

40. Koje su ovlasti izvršnog tijela te koje poslove obavlja općinski načelnik, gradonačelnik odnosno župan?
Općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan zastupa općinu, grad, odnosno županiju te obavlja izvršne poslove u općini, gradu i županiji.

Općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan:
  • priprema prijedloge općih akata
  • izvršava ili osigurava izvršavanje općih akata predstavničkog tijela
  • usmjerava djelovanje upravnih tijela jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave u obavljanju poslova iz njihovoga samoupravnog djelokruga te nadzire njihov rad
  • upravlja nekretninama i pokretninama u vlasništvu jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave kao i njezinim prihodima i rashodima, u skladu sa zakonom i statutom
  • odlučuje o stjecanju i otuđivanju nekretnina i pokretnina jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave i raspolaganju ostalom imovinom u skladu sa Zakonom, statutom jedinice i posebnim propisima
  • imenuje i razrješuje predstavnike jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave u tijelima javnih ustanova, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba (iz članka 35. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona), osim ako posebnim zakonom nije drugačije određeno
  • obavlja i druge poslove utvrđene zakonom i statutom.
41. Koje vrste upravnih tijela mogu biti, za što se ustrojavaju i tko njima upravlja?

Upravna tijela mogu biti upravni odjeli i službe.

Upravna tijela ustrojavaju se za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave kao i poslova državne uprave prenijetih na te jedinice.

U općinama i gradovima, do 3. 000 stanovnika, ustrojava se jedinstveni upravni odjel za obavljanje svih poslova iz samoupravnog djelokruga, a u općinama i gradovima iznad 3.000 stanovnika može se ustrojiti jedinstveni upravni odjel.

Upravnim tijelima upravljaju pročelnici koje na temelju javnog natječaja imenuje općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan.

42. Koji su oblici mjesne samouprave i kako se osnivaju?

Oblici mjesne samouprave mogu biti mjesni odbor, gradske četvrti i gradski kotarevi.

Mjesni odbor osniva se statutom jedinice lokalne samouprave kao oblik neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju o lokalnim poslovima od neposrednog i svakodnevnog utjecaja na život i rad građana. Mjesni odbor osniva se za jedno naselje, više međusobno povezanih manjih naselja ili za dio većeg naselja, odnosno grada koji u odnosu na ostale dijelove čini zasebnu razgraničenu cjelinu (dio naselja).

U gradovima se mogu statutom osnivati gradski kotarevi ili gradske četvrti kao posebni oblici mjesne samouprave. Gradski kotar, odnosno gradska četvrt je oblik mjesne samouprave koji se osniva za područje koje predstavlja gradsku, gospodarsku i društvenu cjelinu, a koje je povezano zajedničkim interesima građana.

43. Koja su tijela mjesnog odbora i na koji način se biraju?

Tijela mjesnog odbora su vijeće mjesnog odbora i predsjednik vijeća mjesnog odbora.

Vijeće mjesnog odbora biraju građani s područja mjesnog odbora koji imaju biračko pravo.

Za člana vijeća mjesnog odbora može biti biran građanin koji ima biračko pravo i prebivalište na području mjesnog odbora čije se vijeće bira.

Članovi vijeća mjesnog odbora biraju se na neposrednim izborima, tajnim glasovanjem, razmjernim izbornim sustavom. Postupak izbora članova vijeća mjesnog odbora uređuje predstavničko tijelo općim aktom, odgovarajućom primjenom odredaba zakona kojim se uređuje izbor članova predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave.

Mandat članova vijeća mjesnog odbora traje četiri godine.

Vijeće mjesnog odbora iz svoga sastava većinom glasova svih članova bira predsjednika vijeća na vrijeme od četiri godine.

44. Tko raspisuje izbore za članove vijeća mjesnih odbora?

Izbore za članove vijeća mjesnih odbora raspisuje predstavničko tijelo.

45. Koje tijelo donosi opće akte jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave?

Odluke i druge opće akte donosi predstavničko tijelo općine, grada i županije u svom samoupravnom djelokrugu, u skladu sa statutom.

46. Kada opći akti stupaju na snagu?

Prije nego što stupi na snagu opći akt, obavezno se objavljuje u službenom glasilu jedinice.

Ako općina i grad nema svoje službeno glasilo, opći akt općine i grada objavljuje se u službenom glasilu županije.

Opći akt stupa na snagu najranije osmi dan od dana njegove objave. Iznimno, općim se aktom može iz osobito opravdanih razloga odrediti da stupa na snagu danom objave.

47. Tko donosi pojedinačne akte i kako je osigurana pravna zaštita?

Upravna tijela jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave u izvršavanju općih akata predstavničkog tijela donose pojedinačne akte kojima rješavaju o pravima, obvezama i pravnim interesima fizičkih i pravnih osoba (upravne stvari).

Protiv pojedinačnih akata koje donose općinska i gradska upravna tijela, može se izjaviti žalba nadležnom upravnom tijelu županije, a protiv pojedinačnih akata koja u prvom stupnju donose upravna tijela županije i velikih gradova, može se izjaviti žalba nadležnom ministarstvu, ako posebnim zakonom nije drugačije propisano.

48. Tko i na koji način obavlja nadzor zakonitosti pojedinačnih neupravnih akata?

Nadzor zakonitosti pojedinačnih neupravnih akata koje u samoupravnom djelokrugu donose predstavnička i izvršna tijela općina, gradova i županija obavljaju nadležna središnja tijela državne uprave, svako u svojem djelokrugu, sukladno posebnom zakonu.

U provedbi nadzora nadležno tijelo oglasit će pojedinačni neupravni akt ništavim u slučaju:

1. ako je akt donijelo neovlašteno tijelo,

2. ako je u postupku donošenja akta povrijeđen zakon, statut ili drugi opći akt jedinice,

3. ako se akt odnosi na pitanje koje nije u djelokrugu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave,

4. ako je nepravilno primijenjen zakon ili drugi propis, odnosno opći akt.

Ovlašteno tijelo može donijeti rješenje o oglašavanju akta ništavim u roku od godine dana od donošenja pojedinačnog akta.

Protiv rješenja kojim se pojedinačni neupravni akt proglašava ništavim nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom.

49. Tko i na koji način obavlja nadzor zakonitosti rada predstavničkog tijela?

Nadzor zakonitosti rada predstavničkog tijela obavlja središnje tijelo državne uprave nadležno za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu.

Kada utvrdi nepravilnosti u radu predstavničkog tijela, središnje tijelo državne uprave nadležno za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu donijet će odluku kojom će sjednicu predstavničkog tijela ili njezin dio proglasiti nezakonitom, a akte donesene na sjednici proglasiti ništavim. Protiv te odluke nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske.

50. Tko i na koji način obavlja nadzor zakonitosti općih akata?
Nadzor zakonitosti općih akata koje u samoupravnom djelokrugu donose predstavnička tijela općina, gradova i županija obav­ljaju uredi državne uprave u županijama i nadležna središnja tijela državne uprave, svako u svojem djelokrugu, sukladno posebnom zakonu.
 
51. Tko je dužan opće akte dostaviti na nadzor i kome?

Predsjednik predstavničkog tijela dužan je dostaviti statut, poslovnik, proračun ili drugi opći akt predstojniku ureda državne uprave u županiji zajedno sa izvatkom iz zapisnika koji se odnosi na postupak donošenja općeg akta propisan statutom i poslovnikom, u roku od 15 dana od dana donošenja općeg akta.

Predsjednik predstavničkog tijela dužan je opće akte bez odgode dostaviti i općinskom načelniku, gradonačelniku, odnosno županu.

52. Za što je ovlašten općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan vezano uz nadzor zakonitosti općeg akta?

Općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan, u obavljanju poslova iz samoupravnog djelokruga općine, grada, odnosno županije ima pravo obustaviti od primjene opći akt predstavničkog tijela. Ako ocijeni da je tim aktom povrijeđen zakon ili drugi propis, općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan donijet će odluku o obustavi općeg akta u roku od 8 dana od dana donošenja općeg akta. Općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan ima pravo zatražiti od predstavničkog tijela da u roku od 8 dana od donošenja odluke o obustavi otkloni uočene nedostatke u općem aktu.

Ako predstavničko tijelo ne otkloni uočene nedostatke, općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan dužan je bez odgode o tome obavijestiti predstojnika ureda državne uprave u županiji i dostaviti mu odluku o obustavi općeg akta.

Predstojnik ureda državne uprave će u roku od 8 dana od zaprimanja ocijeniti osnovanost odluke općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana o obustavi od primjene općeg akta.

53. Kako će postupati predstojnik ureda državne uprave pri ocjeni zakonitosti općeg akta?

Kad predstojnik ocijeni da je opći akt u suprotnosti s Ustavom i zakonom ili da su u postupku donošenja općeg akta počinjene nepravilnosti, predstojnik će bez odgode dati uputu predstavničkom tijelu da u roku od 15 dana od primitka upute otkloni uočene nedostatke.

Ako predstavničko tijelo ne postupi po uputi predstojnika i ne otkloni nedostatke u navedenom roku, predstojnik donosi odluku o obustavi od primjene općeg akta, koja mora biti obrazložena, u roku od 15 dana od isteka roka za otklanjanje nedostataka.

Odluka o obustavi općeg akta dostavlja se bez odgode predsjedniku predstavničkog tijela jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave, općinskom načelniku, gradonačelniku ili županu, središnjem tijelu državne uprave u čijem je djelokrugu obustavljeni opći akt te središnjem tijelu državne uprave nadležnom za poslove lokalne i područne (regionalne) samouprave.

54. Koje su ovlasti predstojnika ureda državne uprave u postupanju po odluci općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana o obustavi od primjene općeg akta?
Kad predstojnik postupajući po odluci općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana o obustavi od primjene općeg akta, odluku općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana o obustavi općeg akta ocijeni osnovanom, donijet će odluku o potvrdi odluke o obustavi općeg akta od primjene.
Odluka o potvrdi odluke općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana o obustavi općeg akta od primjene dostavlja se bez odgode predsjedniku predstavničkog tijela jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave, općinskom načelniku, gradonačelniku ili županu, središnjem tijelu državne uprave u čijem je djelokrugu obustavljeni opći akt te središnjem tijelu državne uprave nadležnom za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu.
Ako predstojnik postupajući po odluci općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana o obustavi od primjene općeg akta ne potvrdi odluku općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana, obustava od primjene općeg akta prestaje.
 
55. Tko može neposredno obustaviti od primjene opći akt?

Odluku o obustavi općeg akta od primjene mogu donijeti neposredno i središnja tijela državne uprave u okviru svoga djelokruga utvrđenog posebnim zakonom. Odluka o obustavi od primjene koju je neposredno donijelo središnje tijelo državne uprave dostavlja se bez odgode predsjedniku predstavničkog tijela koje je donijelo obustavljeni opći akt, općinskom načelniku, gradonačelniku ili županu, predstojniku i središnjem tijelu državne uprave nadležnom za poslove lokalne i područne (regionalne) samouprave ukoliko ono nije neposredno donijelo odluku o obustavi.

56. Kako će postupiti nadležno središnje tijelo državne uprave u nadzoru zakonitosti općeg akta kad zaprimi odluku predstojnika ureda državne uprave?

Kada nadležno središnje tijelo državne uprave zaprimi odluku predstojnika o obustavi, odnosno odluku predstojnika o potvrdi odluke općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana o obustavi općeg akta ocijenit će osnovanost odluke u roku od 15 dana od dana njezina prijama.

Ukoliko središnje tijelo državne uprave odluku o obustavi, odnosno odluku predstojnika o potvrdi odluke općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana o obustavi općeg akta ocijeni neosnovanom, ukinut će odluku predstojnika.

Odluka središnjeg tijela državne uprave o ukidanju odluke predstojnika dostavlja se bez odgode predsjedniku predstavničkog tijela koje je donijelo obustavljeni opći akt, općinskom načelniku, gradonačelniku ili županu, predstojniku i središnjem tijelu državne uprave nadležnom za poslove lokalne i područne (regionalne) samouprave ukoliko ono nije neposredno donijelo odluku kojom se ukida odluka predstojnika.

57. Tko i kome podnosi zahtjev za ocjenu zakonitosti općeg akta?

Kada središnje tijelo državne uprave neposredno obustavi od primjene opći akt, odnosno kada odluku predstojnika o obustavi, odnosno potvrdi odluke općinskog načelnika, gradonačelnika ili župana o obustavi od primjene općeg akta ocijeni osnovanom, podnijet će Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske zahtjev za ocjenu zakonitosti općeg akta.

O podnošenju zahtjeva za ocjenu zakonitosti općeg akta središnje tijelo državne uprave obavijestit će bez odgode predsjednika predstavničkog tijela koje je donijelo obustavljeni opći akt, općinskog načelnika, gradonačelnika ili župana, predstojnika ureda državne uprave i središnje tijelo državne uprave nadležno za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu ukoliko ono nije neposredno postupalo.

 
58. Kako se provodi nadzor zakonitosti statuta jedinice?

Nadzor zakonitosti statuta jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave provodi središnje tijelo državne uprave nadležno za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu, odgovarajućom primjenom odredaba o nadzoru zakonitosti općih akata.

Kad središnje tijelo državne uprave nadležno za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu neposredno obustavi od primjene statut jedinice, odnosno kad odluku predstojnika o obustavi, odnosno potvrdi odluke općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana o obustavi od primjene statuta ocijeni osnovanom, predložit će bez odgode Vladi Republike Hrvatske da pokrene postupak za ocjenu suglasnosti statuta jedinice s Ustavom i zakonom pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske.

Vlada Republike Hrvatske pokrenut će postupak za ocjenu suglasnosti statuta s Ustavom i zakonom pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana primitka prijedloga za pokretanjem postupka.

Ukoliko Vlada Republike Hrvatske ne pokrene postupak za ocjenu suglasnosti statuta s Ustavom i zakonom pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana primitka prijedloga za pokretanje postupka, prestaje obustava od primjene općeg akta.
59. Tko, na koji način i u kojim slučajevima može raspustiti predstavničko tijelo?

Vlada Republike Hrvatske može raspustiti predstavničko tijelo na prijedlog središnjeg tijela državne uprave nadležnog za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu. O raspuštanju predstavničkog tijela Vlada RH donosi rješenje.

Vlada Republike Hrvatske raspustit će predstavničko tijelo:

1. ako donese odluku ili drugi akt kojim ugrožava suverenitet i teritorijalnu cjelovitost Republike Hrvatske,

2. ako predstavničko tijelo novoustrojene jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave ne donese statut u roku od 60 dana od dana konstituiranja,

3. ako učestalo donosi opće akte suprotne Ustavu, zakonu ili drugom propisu ili zbog učestalih, težih povreda zakona i drugih propisa,

4. ako iz bilo kojih razloga trajno ostane bez broja članova potrebnog za rad i donošenje odluka,

5. ako ne može donositi odluke iz svog djelokruga dulje od 3 mjeseca,

6. ako ne raspiše referendum (na prijedlog birača).

60. U kojem slučaju će doći do istovremenog raspuštanja predstavničkog tijela i razrješenja općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovog zamjenika?

Ako u zakonom određenom roku ne bude donesen proračun, odnosno odluka o privremenom financiranju, na prijedlog središnjeg tijela državne uprave nadležnog za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Vlada Republike Hrvatske istovremeno će raspustiti predstavničko tijelo i razriješiti općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovog zamjenika koji je izabran zajedno s njima.

61. Koji su prihodi jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave?
      Prihodi jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave su: 
  1. općinski, gradski, odnosno županijski porezi, prirez, naknade, doprinosi i pristojbe;
  2. prihodi od stvari u njezinom vlasništvu i imovinskih prava;
  3. prihodi od trgovačkih društava i drugih pravnih osoba u njezinom vlasništvu, odnosno u kojima ima udio ili dionice;
  4. prihodi od naknada za koncesiju koje daje njezino predstavničko tijelo;
  5. novčane kazne i oduzeta imovinska korist za prekršaje koje sama propiše u skladu sa zakonom;
  6. udio u zajedničkim porezima s Republikom Hrvatskom;
  7. sredstva pomoći i dotacija Republike Hrvatske predviđena u državnom proračunu;
  8. drugi prihodi određeni zakonom.
62. Koji je temeljni financijski akt jedinice, tko ga donosi i na čiji prijedlog?

Temeljni financijski akt svake jedinice je proračun. Donosi ga predstavničko tijelo, na prijedlog općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana kao jedinog ovlaštenog predlagatelja.

63. Na koji način se utvrđuju granice jedinica lokalne samouprave?

Granice između općina, odnosno gradova predstavljaju u pravilu granice rubnih katastarskih općina. Kada se granice rubnih katastarskih općina ne podudaraju s granicama rubnih naselja, odnosno mjesta koja ulaze u sastav pojedine općine, tj. grada, smatra se da granicu predstavlja granica rubnih naselja prikazana u službenoj evidenciji prostornih jedinica.

U slučaju da granice rubnih katastarskih općina, odnosno naselja, nisu jednoznačno prikazane u službenim evidencijama prostornih jedinica, susjedne jedinice lokalne samouprave dogovorno će uskladiti ove granice.

64. Mogu li općine i gradovi izmijeniti međusobne granice?

Da, na način da predstavnička tijela općine i grada donose odluku o tome (natpolovičnom većinom glasova svih članova), i to nakon pribavljenog mišljenja građana s područja na koje se promjena odnosi, ukoliko se radi o naseljenom području. Na temelju odluke predstavničkog tijela, općinski načelnici, odnosno gradonačelnici sklapaju sporazum u kojem se granice opisuju tekstualno, a kartografski prikaz obvezan je sastavni dio sporazuma. Potpisani sporazum dostavlja se središnjem tijelu državne uprave nadležnom za poslove lokalne samouprave, Državnoj geodetskoj upravi i Državnom zavodu za statistiku.

65. Tko odlučuje o granicama u slučaju kada jedinice lokalne samouprave ne usklade granice sporazumno?

Ukoliko jedinice lokalne samouprave granice ne usklade sporazumno, odnosno kada predstavničko tijelo pojedine jedinice lokalne samouprave predloži promjenu granica iz gospodarskih, prometnih ili drugih razloga, o granicama će odlučiti Povjerenstvo Vlade Republike Hrvatske za granice jedinica lokalne samouprave, po pribavljenom mišljenju građana područja na koje se promjena odnosi, ukoliko se radi o naseljenom području.

66. Koji je postupak promjene područja, promjene sjedišta i osnivanja novih jedinica lokalne samouprave?
Promjenu područne pripadnosti naselja, odnosno izdvajanje naselja iz sastava jedne jedinice lokalne samouprave i pripajanje drugoj jedinici, mogu predložiti predstavnička tijela jedinica, odnosno jedna trećina građana s prebivalištem na području naselja za koja se predlaže promjena.

Promjenu sjedišta jedinice lokalne samouprave ili osnivanje nove jedinice lokalne samouprave mogu predložiti predstavnička tijela jedinica, odnosno jedna trećina građana s prebivalištem na području jedinice, odnosno naselja na koja se odnosi.

Predlagatelji svake područne promjene dužni su pribaviti mišljenje građana s područja na koje se odnosi promjena, te očitovanje županijske skupštine na čijem se području nalazi jedinica lokalne samouprave na koju se promjena odnosi.
67. Kakav status ima Grad Zagreb?

Grad Zagreb, kao glavni grad Republike Hrvatske, ima poseban status grada i županije, što je regulirano posebnim zakonom.

68. Koji su poslovi u djelokrugu Grada Zagreba?
Grad Zagreb ima poseban status iz kojeg proizlazi da obavlja poslove iz samoupravnog djelokruga grada i županije.

Grad Zagreb nadležan je i za poslove državne uprave iz djelokruga ureda državne uprave, a obavljaju ih upravna tijela Grada Zagreba. Pri obavljanju poslova državne uprave upravna tijela imaju ovlasti i obveze tijela državne uprave sukladno zakonu kojim se uređuje sustav državne uprave.
69. Koja su tijela Grada Zagreba?
Tijela Grada Zagreba su Gradska skupština Grada Zagreba i gradonačelnik Grada Zagreba.
70. Kako se bira gradonačelnik Grada Zagreba i koliko ima zamjenika?

Gradonačelnik Grada Zagreba i njegova dva zamjenika biraju se na neposrednim izborima sukladno posebnom zakonu.

71. Koja su upravna tijela Grada Zagreba?
Za obavljanje poslova iz djelokruga Grada Zagreba ustrojavaju se upravna tijela.
Upravna tijela Grada Zagreba su:
  • gradski uredi
  • zavodi
  • službe
72. Kakav je odnos Grada Zagreba i Zagrebačke županije?

Grad Zagreb i Zagrebačka županija međusobno surađuju radi rješavanja pitanja od zajedničkog interesa.
Gradska skupština Grada Zagreba i Županijska skupština Zagrebačke županije radi rješavanja pitanja od zajedničkog interesa osnivaju zajedničko vijeće.
Zajedničko vijeće čine gradonačelnik Grada Zagreba i župan Zagrebačke županije te po dva člana obje jedinice koje biraju njihova predstavnička tijela iz reda svojih članova.

73. Koji su vlastiti izvori sredstava županije?
Vlastiti izvori županije jesu:
  • prihodi od vlastite imovine
  • županijski porezi
  • novčane kazne i oduzeta imovinska korist za prekršaje (koje sami propišu)
  • drugi prihodi utvrđeni posebnim zakonom.
74. Koji su županijski porezi?
Županijski porezi jesu:
  • porez na nasljedstva i darove
  • porez na cestovna motorna vozila
  • porez na plovila
  • porez na automate za zabavne igre.
75. Koji su vlastiti izvori sredstava općine i grada?
 Vlastiti izvori općine i grada jesu:
  • prihodi od vlastite imovine
  • općinski odnosno gradski porezi
  • novčane kazne i oduzeta imovinska korist za prekršaje koje sami propišu
  • upravne pristojbe u skladu s posebnim zakonom
  • boravišne pristojbe, u skladu s posebnim zakonom
  • komunalne naknade, doprinosi i druge naknade utvrđene posebnim zakonom
  • naknade za uporabu javnih općinskih ili gradskih površina
  • drugi prihodi utvrđeni posebnim zakonom.
76. Koje poreze mogu uvesti općine i gradovi?
Općine ili gradovi mogu uvesti ove poreze:
  • prirez porezu na dohodak
  • porez na potrošnju
  • porez na kuće za odmor
  • porez na neobrađeno obradivo poljoprivredno zemljište
  • porez na nekorištene poduzetničke nekretnine
  • porez na tvrtku ili naziv
  • porez na korištenje javnih površina.